KUD Izvor

Main Menu

Ostalo

Kulturno umjetničko društvo "IZVOR" osnovano je 1978. godine. Osnovali su ga mještani, zaljubljenici u domaću pjesmu, ples i ljubitelji folklora. "Izvor" je izvorno društvo i osnovano je s ciljem gajenja izvorne pjesme i plesa Rakovice, a također i šire rakovičke okolice. Svojim djelovanjem želi izvući iz zaborava i obnoviti folklorne vrijednosti ovoga kraja. Malo je dokumenata sačuvano o samom osnivanju društva i prijeratnom radu jer je većina dokumentacije uništena u Domovinskom ratu. Ostale su tek poneke slike i usmena predaja najstarijih članova o njihovim aktivnostima. Iako mlado i novoosnovano, Društvo je tada imalo zapažene nastupe na lokalnom nivou kao i šire (Vinkovačke keseni, u Italiji u mjestima Stradela i Castel San Giovani ).

Ratni događaji od 1990.-1995. godine uzrokuju zastoj u radu Društva jer su se članovi silom prilika razišli po cijeloj Hrvatskoj i više nije bilo moguće druženje uz pjesmu i ples.

U proljeće 1995. društvo doživljava svoj novi procvat u Prognaničkom naselju Gaza. "Izvor" opet snažno teče i snagom svoje pjesme napaja rakovičko-drežničku prognaničku čeljad. Upravo ta pjesma, izvorska, melem je rani nanijetoj i okrepljenje duši prognaničkoj. Društvo nastupa i daje prigodne programe za prognanike u naselju Gaza, u Zagrebu, Bjelolasici kao i za rakovičke branitelje duž bojišnice Tounj-Josipdol-Ogulin. Blagdan Svete Jelene u kolovozu 1995. godine Društvo proslavlja u oslobođenoj Rakovici te se opet stvaraju uvjeti za rad Društva u svom mjestu. Povratkom u Rakovicu neki članovi nemaju mogućnost za sudjelovanje u daljnjem radu, ali Društvu pristupaju novi članovi i obogaćuju njegov rad. Društvo nastupa na svim važnijim lokalnim događajima kao što su otvaranje škole, proslava 125. godišnjice Rakovičkog ustanka, proslava 5. obljetnice utemeljenja 14. domobranske pukovnije...
27. lipnja 1998. godine Društvo proslavlja 20 godina djelovanja, a 15.08.2008. godine i trideset godina djelovanja.

KUD Izvor logo U trećem desetljeću rada Društvo je izuzetno aktivno sa stalnim nastupima i promicanjem folklornih običaja rakovičkog kraja. U svom radu ostvaruje značajnu suradnju sa Općinom Rakovica (proslava Dana općine, promocije knjiga, razne svečanosti...), Turističkom zajednicom (folklorni susreti, nastupi na Danima sira, nastupi za turiste), Nacionalnim parkom Plitvička jezera (nastupi na Plitvičkom maratonu, u Hotelu Jezero, u Ličkoj kući...) i ostalim udrugama na području općine. Ukupno se tokom godine nastupi na dvadesetak manifestacija.

Društvo je bilo organizator 1. folklornih susreta Korduna 2000. godine u čast Sv. Jelene u Rakovici kao i organizator 6. folklornih susreta Korduna 2005. godine u čast Sv. Ante u Drežnik Gradu. Također su bili domaćini i organizatori 9. folklornih susreta Korduna 2008. godine. Na ovim nastupima nastupaju kordunaška folklorna društva kao i nekoliko gostujućih društava iz cijele Hrvatske.
Osim ovih nastupa bilo je nastupa i na Županijskim smotrama folklora (Ogulin, Karlovac), Vinkovačkim jesenima (1998., 2013.), Đakovačkim vezovima (2002.), Brodskom kolu (1997., 2007.) te nizu drugih manifestacija, hodočašća, koncerata i zborova.

Društvo sada okuplja trideset do četrdeset aktivnih članova, a značajan je i podmladak Društva koji broji 35 - 45 djece uzrasta od 8 do 15 godina. Svoj program rada objedinjuje djelovanjem kroz 4 sekcije: plesnu, pjevačku, tamburašku i literarnu. U radu Društva sudjeluje i 10 članica pjevačke grupe "Drežničanke" iz Drežnik Grada.
Predsjednica društva je prof. Jelena Svetić, a umjetnički voditelj prof. Petar Hodak.

NAZIV PJESAMA I PLESOVA - OBIČAJA

"RAKOVICE, SELO MOJE MILO
DA TE NIJE, NE BI NI NAS BILO"

Ovo je splet tipičnih napjeva koji se pjevaju u Rakovici i široj okolici u dvostihu. Svaki stih je u desetercu. Sadržaj dvostiha je uvijek ljubav prema selu, mjestu, djevojci ili momku.
Napjevi se pjevaju prigodom običaja, obiteljskih svetkovina i crkvenih blagdana. Najpoznatije je Božićno MALO KOLO uz pripjev "Ej, alaj rano moja". Rado je pjevan napjev na Oj (ojkača), zatim Iz sredine (stiha), pa Pod korak, napjev uz pripjev Hej, hej, hej ili Zvjezdice Danice.
Od pjesama poznate su: MOJ NEVENE, PJEVAJ MI PJEVAJ SOKOLE, PREKO KAPELE, GOROM JEZDE KIĆENI SVATOVI i dr.
Sve su to pjesme dužeg sadržaja i ljubavnih motiva, najčešće sjetanog, baladnog ugođaja.
Igre i kola ovog područja su tipični za dinarsko područje. Obično su to nijema kola bez pratnje ( Ličko kolo ), kolo uz pjesmu ( Malo kolo, Igrali se konji vrani ), kola uz pratnju tamburice samice, kozarice, a u novije vrijeme tamburaškog sastava ( Povrati, Sremica, Svirački ).

OPIS NOŠNJE

U ratnim stradanjima uništene su izvorske vrijednosti ovog društva: nošnje, odjeća, obuća, instrumenti i zapisi su opljačkani oteti ili spaljeni, ali Društvo ponovo izvire iz pepela i ponovo stvara ovo što sada ima; nošnje starinske, siromašne, ali naše.

Društvo u svom vlasništvu ima 7 ženskih i 8 muških nošnji, a ostale su u privatnom vlasništvu članova.

Izgled nošnje članova KUD-a "Izvor" datira uglavnom iz vremena od prije stotinjak godina, vremena na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. To je uglavnom radna ljetna poljodjelna odjeća satkana od laneno konopljenog profinjenog prediva ručne izrade na kućnom tkalačkom stanu, zvanom krosna. Kasnije je ova izrada oplemenjena pamučnim predivom da se dobije finije i mekše tkano platno koje je u vodi izbjeljivano radi mekoće i bjeline.

Ženska nošnja: košuljica, potkošulja, košulja i zaslon, na nogama crne vunene čarape i opanci. Ova nošnja za svečane prigode obogaćena je štofanim prslucima (crvene, zelene, plave boje) i štoganim maramama. Za svečane prilike starije žene nose satkane ili spletene torbice.

Muška nošnja: bijela platnena košulja i gaće, na nogama bijele vunene čarape i opanci. Za svečane prigode ovu našnju dopunjava lička kapa (crven kapa) s dužim resama, ječerma (prsluk ) od tamnoplavog ili crnog štofa te ćemer (od prave kože) oko pasa koji su nosili "gazde", odnosno viđeniji momci.