Rakovica sutra (razdoblje - 2020.) REVORA

[cvitanovic]

PROJEKT „REVORA“ (Strategija)
Rakovica sutra (razdoblje 2010. - 2020.)
Piše: Stjepan Brajdic, dipl. ing. teh.
članak sa svim slikama u integralnom obliku možete pročitati na

http://www.matica-hrvatska-karlovac.hr/brajdic.pdf

Ovdje ćemo govoriti o prirodnoj težnji svakog čovjeka za boljom sutrašnjicom i blagostanjem, što je u stvari snažna unutarnja potreba i ono najplemenitije u nama i bogomdano. Stoga moramo ponajprije krenuti od onog što smo učinili i čime raspolažemo danas. Zato će nam dobro doći stvarni pokazatelji o postignutom s jedne strane, i utvrđeni strateški ciljevi s druge strane, a koje ćemo pokušati postupno definirati ili barem u neku dobru ideju pretočiti. Razumijem da će na ovaj pomalo filozofski uvod svaki naš građanin pomisliti, pa i glasno reći: «Eh, normalno je da svi želimo uvijek ostvarivati bolje rezultate i bolje efekte u svome privatnom gospodarstvu, i u druš¬tvu, i da želimo svojim radom i radom svoje djece osigurati bolju budućnost mladima, ali kako? i što uopće možemo učiniti? pitanje je koje mi svi stalno vrtimo u svojim glavama!!!» Pa evo, pokušajmo postupno ući u suštinu problema. Predlažem da se podsjetimo koja sve građan¬ska prava u našoj Državi mi imamo, živeći baš tu pod hrvatskim nebom i nebom naše Općine. Dakle, mi smo jedinstvena jedinica lokalne uprave i samouprave te djelujemo unutar naše regi¬onalne jedinice tj. Županije.
Znamo da sve jedinice lokalne samouprave, tj. Općine imaju ustavom zajamčeno pravo urediti svoj život, usvojiti pravila stjecanja dobara i gospodariti istima na način časnih i dobrih gospoda¬ra. Pa prema tome, svaka Općina i njeni građani mogu sami sudjelovati u poslovima uređenja naselja i stanovanja, prostornog i urbanističkog planiranja, komunalne djelatnosti, brige o dječjoj skrbi i skrbi odraslih i nemoćnih, zatim brige o odgoju i školovanju mladih, o primarnoj zdrav¬stvenoj zaštiti i zaštiti od požara, potresa ili drugih elementarnih nepogoda, a napose o razvoju kulture i sporta u Općini. Naravno da pitanja mreže obrazovanja, zdravstvenih i kulturnih institucija a napose pitanja prometa i prostornog uređenja također trebaju biti usklađena sa razvojem
Županije i šire. Ali , to nam dapače daje dodatni vjetar u leđa, a pogotovu u narednom razdoblju gdje ćemo cjelovito i pravodobno definirati svoje prioritete i svoje programe. Investicijska sredstva u predstojećim godinama sigurno ne će biti problem. Naročito je važno definirati dugoročne ciljeve i to minimum 10-20 godina unaprijed. Zapravo u tome je snaga lokalne samouprave. Jer, sudjelujući u dugoročnim vizijama razvoja svoje
Općine, praktično otvaramo perspektive i krčimo puteve vlastitog razvoja. Ujedno tako trasiramo temelje razvoja budućijuih naraštaja, jačajući njihovo i svoje domoljublje iz dana u dan. Ako sada uzmemo da će današnji rakovački osmoškolci objektivno gledano, za jednu deceniju po¬stati visokoškolovani kadar ove Općine, i već afirmirani stručnjaci (inženjeri, agronomi i tehnolozi, zatim programeri, ekonomisti, liječnici, projektanti i sl.), onda mi, današnji stručnjaci znamo da imamo za koga iznositi svoje današnje vizije. Oni će siguran sam u to, oduševljeno prihvaćati našu današnju vjeru u bolje sutra, i našu dobru namjeru za sveopći napredak domovine i Općine kao životne sredine. Jer upravo ta današnja djeca su najveći kapital Rakovice, Drežnika i cijele Općine. Oni su ti koji će cijeli ovaj kraj oživjeti i učiniti ga prostorom ugodnog življenja u koji će se rado doseljavati i stanovnici drugih dijelova zemlje dijaspore/ iseljeništva sa obiteljima. Zadaća je nas i naše lokalne samouprave da konstantno stvaramo uvjete, osmišljenom zdravom lokalnom politikom ovdje zadržimo mlade pod svaku cijenu, a novaca za to već sada ima. Na taj način Općina će za 10 godina moći ponosno istaći, kako ima na raspolaganju preko 200 mladih domaćih stručnjaka VSS najrazličitijih profila. Zamislite samo koja je to snaga. Oni će, siguran sam, svojim znanjem i stručnošću ove naše današnje projekte, stal no dalje brusiti i pobo ljšavati a sve prema novim i nadolazećim životnim po trebama, i novim vizijama. To će se događati u hodu, a sukladno aktualnim za konskim regulama kao i regulama općinske Uprave.Taj i takav lju dski kapital je uvijek u povijesti ekonomskog jačanja i izgradnje bilo koje društvene sredine bio primaran,
te, gospodarskim rije čnikom predstavlja na cionalnu glavnicu i os
novu svakog napretka, dok novčani kapital je samo obrtni dio te iste glavnice. On djeluje tr enu¬tno kao sredstvo za potpalu u procesu stva ranja dodatne vrijedno sti rada ili novog nov ca. Međutim, ljudski k apital djeluje trajno i ima u svakom momen tu trojaku funkciju u stvaranju nove vrijedn osti, odnosno akumula cije od koje se živi i napreduju pokoljenja. Čovjek je taj stvarni kapital koji hoće, može i zna. postupati sa novčanim kapita lom.On zna oploditi ga i obrnuti u proizvod nom ciklusu i nekoliko puta i svaki put ostvariti veću količinu novostvoreih kapitala, a to krči put prema blagostanju te sredine i cijelog društva. Prema tome samo ljudi kao kapital su garancija da će znanjem, voljom i umijećem stvoriti 1000 novih radnih mjesta, za ostalo radno sposobno stanovništvo, što bi za rakovačku općinu bio gotovo svemirski iskorak.Tako naša Općina može postati uzor ili model ostalim jedinicama lokalne uprave i samouprave u našoj Državi, i tako doprinijeti pozitivnoj tezi o opstanku umjesto ukidanja Općina u Hrvatskoj. Oni će dakle, ne samo kao stručnjaci, nego i kao odgovorni mladi roditelji učiniti sve za nove i nove naraštaje i za vlastitu djecu, već po prirodi stvari. Baš kao što mi danas želimo i činimo za njih. S tom razlikom, što smo mi morali preživjeti ratno progonstvo, potom se naoružati, pa odagnati agresora i izboriti slobodu i za sebe i za njih. Godine su prošle u obnovi razrušene Domovine, pa povratka ljudi na svoja ognjišta i na koncu do uspostave pravne Države. Zato je naš tempo uspješnosti bio znatno usporen ili možda još nije dovoljno vidljiv, ali nema sumnje da su sada svi preduvjeti za lijep napredak stvoreni.. Evo, mislim da se samo tako može pokrenuti kotač zamašnjak budućeg prosperiteta.
Stoga prijeđimo sada na prvu tj. početnu viziju projekta «Rakovica 2020.», a slijedom «Legenda II» što se nalazi u prilogu ovog nacrta. Tu vidimo i neke od mogućih urbanističkih odrednica za daljnji razvitak i rast Rakovice do razine ozbiljne turističko-gospodarske destinacije. Jasno, da ovaj prijedlog nije i plan, već samo ideja, kao moguća podloga ovlaštenom izrađivaču prostornog ure¬đenja centra mjesta Rakovica, a tek potom mora proći zakonsku proceduru do provedbenog plana, shodno ostalim zakonskim procedurama i td.
U nastavku slijedi komentar samog autora, ili obrazloženje o tome, zbog čega se autor idejnog projekta odlučuje predlagati baš takova rješenja za budućnost!!!... pa imamo:

1a) Državna cesta D1, idealno presijeca teritorij Općine, pa i samo njeno središte pravcem od sjevera ka jugu. Rakovica leži na 350 metara n/m, nalazeći se na pola puta između Zag¬reba i hrvatskog mora, nadomak Plitvica, i podno istočnih obronaka Male Kapele. Njena rubna naselja (Rendulići, Gašparovići, Brajdići, Turkalji, Puškarići te Grdići sa Župnom crkvom i dvorom) nalaze se na oko 400 m nadmorske visine, Čineći pitomu udolinu plod¬nih polja i bogata šumskog pokrova.Strogi centar mjesta, presjeca državna cesta u duljini od 1,5 km, a uključujući rubna naselja ona veže prostor u duljini od 3 km.U nastavku opisa ovog projekta,glavnu prometnicu nazvat ćemo glavnom ulicom i dati ime Plitvička. Time želimo informirati i turiste i druge putnike, kako upravo prolaze kroz predvorje plitvičkog raja.Točno na sredini, Plitvičku ulicu presjeca druga glavna rakovačka ulica pod pravim kutom a pravcem istok-zapad, od Župne crkve do budućeg trga «PLACA», u duljini od 800 m. Iz istih razloga ovu ulicu ćemo nazvati Župna ulica. Duž Plitvičke ulice, sigurno¬st prometa postižemo sa jednim semaforom i tri kružna toka, Što zadovoljava i prometne propise i poželjnu brzinu protoka kroz naseljeno mjesto. Razumije se da treba izgraditi još oko 3 km nogostupa (u centru s obje strane) i potreban broj pješačkih prijelaza. Rakovica mora prioritetno izgraditi glavni kanalizacijski kolektor, koji će sabirati i sve oborinske vo¬de drežničkog i rakovačkog Selišća, a kote nadmorske visine to idealno omogućuju. Glavni uređaj za predtretman u rejonu «Švica» prije ispuštanja u daljnji vodotok.Duž ulice Župna, ide sekundarni kolektor utvrđena kapaciteta, pobirući oborinske vode i predajući ih glavnom, kao i preostale kanalizacijske sadržaje.Tako i ostala naselja.
Drugi krak glavnog kolektora iz Plitvica, račva se u Drežničkom Selišću i dalje pokriva cijeli Drežnik s naseljima, Lipovaču i Sadilovac, Kršlje i Ljeskovac gdje se također radi uređaj s predtretmanom svih sadržaja, prije ispuštanja u vodotok rijeke Korane, u rejonu nizvodno, prema Slunju.

1. Od davnina ova zgrada je služila općinskoj upravi i samoupravi kako to danas zovemo. Ista je i namjenski građena za tu svrhu, imali smo priliku čuti od naših djedova i očeva. Dakle, sagrađena je još za vrijeme Austrije, a i sami stil gradnje odaje dimenziju autoritativnosti, i sličnih atribucija mjesne uprave i posluha građana. Za ondašnje prilike i položaj tadašnje Rakovice zgrada je odisala stameno, sjećamo se. Napose lijepo se doim¬lje raskošna ulazna veranda i robusni ukrasni balkon ponad nje. Takove otvorene verande šalju poruku kako je vlast neposredna i otvorena prema puku i da je uvijek na usluzi. Današnja replika je dobro izvedena po mojoj skromnoj ocjeni. Prostora za općinsku Upravu ima dovoljno, a neke stručne službe se mogu razmjestiti po gradu.

2. Rijetkost je da se Župna crkva i dvor ne nalaze u centru mjesta ili grada, ali u Rakovici je ispalo baš tako, a zašto? Iako je o povijesti Crkve Sv. Jelene već podosta napisano i znano, ja bih ovom prilikom sa zadovoljstvom podijelio s čitateljima jednu staru narodnu predaju o njenu nastanku.Toliko puta sam kao dijete iz zapećka slušao, dok su stariji sjedeći oko stola pripovijedali o tome kako se je živjelo i kako je što bilo u stara vremena? Teme dak¬le nisu bile samo „turci i hajduci“, već i junački poduhvati i pobjede nad neprijate¬ljem, pa evo kako sam to čuo: «Kad odjednom stiže vijest preko Korane, da Turci ponovo pripremaju napad na naše krajeve, pa ništa drugo već valja se i nama pripremiti. Pa tako i biše. Hrv¬atska vojska predvođena junakom Petrom Zrinjskim stiže od Otočca. Kad dođe i taj dan, postrojiše se dvije vojske, te započne krvav boj. Sudar bijaše strahovit, a prevaga išla je čas na jednu čas na drugu stranu i tako cijelog dana.Padaju glave i ljudska tjelesa, kotrlja¬jući se do obližnjeg potoka, što krvav teče blagom udolinom podno brda Zvirnjaka. Već u sami suton, Petar probode turskog vođu, te turci bijahu hametice potučeni, dok pobjeći uzmogne tek gdjekoji. U tom času na obližnjoj čistini prikaza se lik Sv. Jelene Križarice koja je, zaključiše naši borci pomogla hrvatskoj pobijedi, te odagnati Turke. Spomenutom potoku tada nadjenuše ime Bojana, a u znak zahvalnosti i sjećanja, narod na tome mjestu podiže najprije kapelicu, a potom sagradiše i današnju crkvu Crkvu Sv. Jelene». Bijaše to godine 1649. a na dan 18. kolovoza stoji u povijesnim zapisima» Zato vjernici Rakovačke župe što pripada Ličko-senjskoj Biskupiji svake godine slave na koncelebriranim misama taj crkveni blagdan.

3. Spomenik podigoše domaći ljudi Rakovčani i Drežničani. Bijaše to tek 30.- tih godina proš log stoljeća u vrijeme najgore monarhističke di ktature Beograda i svake zabrane obilje¬žavanja hr vatskih nacionalnih juna štava i vojničkih pobje da i uopće svega hrvat skoga što bi asociralo na povijesno postojanje i izgradnju hrvatske naci je u to vrijeme. Ipak, ne ustrašivi Hrvati ovog kraja osnovaše Odbor za izgradnju spomenika i krenuše. Bili su to ljudi ponosni na svoga Euge na i njegove nacionalne ciljeve što ih nesebično, svim Hrvatima usadio u njihovu podsvijest, i do danas. Na čelo Odbora postaviše uglednog Paju Oreškovića.Ubrzo, nađo še se u čuvenoj zagre bačkoj Školi Meštrović, te ugovoriše izradu sa vrsnim kiparom Marijan om Matijevićem i sjajni m učenikom Meštrovića. Tako ugovoriše posao, a izradu cijelog kamenog postamenta preuzme poz nati Drežničanin i klesa rski majstor Dane Kolić. Ostali vrijedni domolju bi što uspješno sagradiše ovaj velebni spomenik su: Joso Sabljak, Juraj Mravunac, Franjo Rajković, Adam Štajduhar i Pero Orešković. Ovo je još jedan pokazatelj što sve mogu učiniti poduzetni ljudi, čak i onda kad državne vlasti to strogo zabranjuju. Tako izradom i postavom spomenika odaše priznanje nedvojbeno najsvjetlijem liku u hrvatskoj povijesti a nama svima osvjetliše put do onoga za što je Eugen i život svoj dao, a to je slob¬odna hrvatska Država, nezavisna od Austrije i Ugarske. Rakovica pak može biti ponosna što u svome glavnom parku pruža trajni spomen na ovog velikog diva i sina Domovine. Čovjeka revolocionara koji je u ono vrijeme imao snage odaslati svijetu i Europi poruku o Hrvatima i njihovoj nezavisnosti. Snažnu poruku hrvatske nezavisnosti eto iznjedrila je, zajedno s Kvaternikom, Vrdoljakom i suborcima, ova mala ali revolucinarna Rakovica.

4. Stara rakovačka PLACA, ostaje u centru mjesta ali sa nešto izmijenjenim sadržajima, u skladu sa današnjim potrebama građana. To će ostati kao gradska tržnica, zatim parking, šetnice, placa za održavanje crkvenih godova-zborova, ev. ljetna pozornica za koncerte i film¬ske projekcije i td. aleja s igralištem za djecu, drugim riječima jedna mirna pješačka zona, a što je u današnje vrijeme potrebno ovakvom centru. Ovdje se opisuje samo jedna životna mijena, kojoj smo svjedoci, pa je to u projektu nužno sagledati. Poznato je, kako je u vrijeme donošenja carske uredbe o Rakovici kao Općini sa statusom slobodnog trgovišta, i pravom održavanja tjednih sajmova, tadašnja Rakovica bila jaka po poljoprivredi a osobito po stoci i žitu i sa izuzetno velikim trgovačkim prometom.
Budući da ovim prilogom Strategiji razvoja, držimo neminovnim oživjeti poljoprivredu i stočarstvo, potrebno je predvidjeti buduću lokaciju stočnog sajmišta, koje mora biti dislo¬cirano i izvan grada. Jasno da će posebnim projektom biti predviđeno cjelovito komunalno rješenje uključujući i sve puteve i prilaze stoke i trgovaca do sajmišta, i od sajmišta razumije se.

5. Gradilište «Hrvatski dom» stoji, kako vidimo i čujemo već godinama, u pripremi i sa goto¬vim projektima, a informacija o tome bilo je zaista dovoljno. No nije ušlo u prioritete, nažalost. Sada je vrijeme da se konačno krene u realizaciju, svi sadržaji ponuđeni već poznatim projek¬tom bi dušu dali, i unijeli bi puno novih impulsa za provedbu daljnjeg strateškog razvoja rakovačke cijele Općine. Tu prepoznajemo mogućnost jedne svestrane i suvremene kulturne scene, i još k tome i lijepi prostor za adekvatno odvijanje procesa društvenih djelatnosti.To je zaista odlično projektirano i locirano, ali treba krenuti bez odlaganja (idejni projekt iz vremena Dr. Cvitanovića) Zašto sam predlo¬žio da se kulturni centar nazove «Hrvatski dom»? Pa naprosto zato, što je to jedna sjajna tradicija u mnogim hrvatskim mjestima gradovima i selima još iz prošlog stoljeća. Ta je stvar veoma simpatična a sveopća i u neutaživa potreba domoljubnosti i onda i danas na svakom koraku i u svakom kutku Hrvatske, uvijek nam dobro dođe i spontano čini neizbrisivu poveznicu između svih građana Hrvatske. To je dirljivo i na opću korist jačanja domoljublja i nacije.

6. Opskrbni centar Rakovica, u sadašnjem obliku možda zadovoljava, ali budući naša Strate¬gija razvoja i rasta potrošnje predviđa znatno poboljšanje po kvaliteti ponude i daljnje dopune asortimana, to svakako predmijeva barem udvostručiti prodajne kapacitete. Naročito će se osjetiti povećana potrošnja u sezoni, kad će buduća Rakovica sa turistima imati dvostruki broj stanovnika, što se budu gibali ulicama, a time i dvostruko kupaca i dvostruko prometa itd. To zahtijeva izgradnju dvostruko većeg opskrbnog centra na novoj lokaciji i s vlastitim parkiralištem. Sadašnja lokacija doživjet će kvalitetnu prenamjenu, a novi objekat koji će nastati njenom nadogradnjom predstavljat će kolosalnu prekretnicu i potpuni bum u daljnjem turističkom i potrošačkom napredku Općine. Ekonomski gledano, nakon prenamjene svaki m2 sadašnje lokacije odbacivao bi mjesečno veći dohodak i akumulaciju nego što trgovina ostvaruje godišnje. To je suštinska promjena sa naslova mjenjanja strukture gospodarstva Općine i jačanja kupovne moći stanovništva.

7. Vatrogasni dom DVD Rakovica je dobro locirana i dobro koncipirana zgrada od velikog značaja za uspješnost protupožarne zaštite, naročito u svjetlu povećanja broja turista i posjeta netaknutoj prirodi, što Rakovica u obilju nudi (biciklisti, speleolozi,lovci i sl)U budućnosti i s porastom broja stanovnika Rakovice i cijele Općine kako predviđa naša Strategija, vatrogasna preventiva i zaštita od požara postajat će sve značajnija. Mislim, hvala Bogu da su stvoreni vrlo dobri uvjeti za dugoročno dobar i efikasan rad za osposobljavanje mladih vatrogasaca i stalno unapređenje ove javne službe na korist građana. Opremljenost DVD-a je stvar operativnih godišnjih planova u nabavci opreme preko nadležnog ministarstva.

8. Vrelo i potok «Rakovac» treba promatrati kao bogomdane prirodne resurse, kojima bi se mi ljudi
trebali samo znati kulturno služiti i još bolje se ophoditi. Očuvanjem prirode, čiji su i sami dio, ljudi postižu dobru i obostrano korisnu simbiozu, a priroda će nam sigurno obilno uzvratiti dobrim. Čitatelj se zacijelo pita otkud sada ovo «Rakovac»? Ovdje želim samo izreći svoj stav, koliko iz razloga respekta prema iskonskom govorenju naših djedova, toliko zbog opće znanih načela hrvatskog leksika, treba poštovati autentičnost pojedinih to¬ponima. Dakle mora se reći onako kako to Rakovčani zovu! .U slučaju vodotoka lakše nam je primijeniti ovo pravilo, nego u slučaju mjesta. Svi mi znamo kako se u lokalnom govoru nazivaju stanovnici našega mjesta. Dakle, Rakovčani! Tako nas zovu svi. I Slunjani i Plitvičani i Saborčani i drugi ove regije. Pa, neka tako i ostane bar za sada. Vrelo treba očistiti od nagomilanih nečistoća i dodatno izvesti stručne kaptažne zahvate, kako bi svi izvori i pritoci davali svoju prirodnu izdašnost u u pogledu količina vode u je¬dinici vremena, kao nekad. Dalje, cijeli tok od izvora pa do ponira u Švici, treba propisno regulirati i obale urediti sukladno Zakonu o održavanju i zaštiti vodotoka sliva rijeke Kupe, kamo i mi pripadamo. Našim naraštajima voda će postati najdragocjenije bogatstvo. Poseban projekat treba izraditi Vodoprivreda Hrvatske kroz nadležnosti Županije.

9. Autobusna postaja Rakovica treba dobiti jedan pristojan objekat sa natkrivenom čekaoni¬com i kioskom.Ujedno je tu i blagajna za autobusne međugradske linije kao i karte lokalnih prijevoza 'turističkog vlakića'.do pojedinih destinacija. Dovoljno je da se današ¬nje ugibalište kapaciteta 1-2 busa nadogradi u gore opisanom smislu. Objekat treba predstavljati jedinstvenu cjelinu sa objektom budućeg turističkog kolodvora. Nadogradnju treba izvesti u drvenoj konstrukciji i sa daščanim pokrovom tj. u turističko-plitvičkom stilu.

10. i 11. Osnovna Škola «Eugena Kvatrenika» je dovoljnog kapaciteta i opremljenosti i za dvostruki broj djece nego što ih danas ima. Ako mi našom strategijom predviđamo porast broja stanovnika na cijeloj Općini, onda će i broj učenika biti u značajnom porastu. Škola je među¬tim dobar i sretan slučaj rakovačke općine, gdje zasigurno, osim održavanja i moderniza¬cije nastave, nisu potrebne investicije. Isto važi za nogometno igralište-stadion.(11)

12. Bazen-plivalište za školarce i ostale, bilo bi važno uvrstiti u buduće planove turističke destinacije kakovom želi postati Rakovica. Pogotovu jedna škola sa 500-tinjak učenika i srednjoškolaca, naprosto mora dobiti mogućnosti plivanja i rekreacije, a ne da nam naši unuci neznaju plivati i td. U resoru obrazovanja i kulture očekujmo puno razumijevanje za ovakovu ideju. Objektivno gledajući na ovo pitanje, to se može i mora shvatiti kao neop¬hodno, i u Županiji i u nadležnom Ministarstvu, jer Rakovica nema u neposrednoj blizini rijeke poput Slunja i Karlovca na pr.. Lokacija bazena je moguća na prostoru između Vrela i Škole. Posebnim Elaboratom ovu ideju treba do kraja osmisliti.

13. Dom zdravlja jasno predmijeva znatno širu ponudu u području zdravstvene zaštite stanov¬ništva i turističke klijentele i gostiju. Evidentno je već sada da u jeku sezone praktično Rakovica ima i blizu 5000 duša što nije beznačajno gledajući sa aspekta porasta broja slučajeva i potrebe za raznovrsnijim liječničkim pomoćima kako domaćim tako i strancima.Već sada uz dužno poštovanje postojećih ambulanti i liječničkih timova, osjeća se nezadovoljstvo, ali ne sa osobljem, već sa preslabom sadašnjom ponudom zdravstvene zaštite pučanstva. Stoga uz ovo, treba izgraditi novu zgradu i organizacijski proširiti djelat¬nost na razinu školske ambulante, dječjeg dispanzera za predškolski i učenički uzrast i za srednjoškolsku mladež, zatim minimalni stacionar sa prvom pomoći do otpreme u bolnicu. Napose će se povećavati potreba medicinske terapijsko-terenske službe, i ostali oblici prevencije oboljenja ili sprječavanja epidemijskih pojava i svega što spada u područje palijativne medicine. Obzirom na očekivani rast i razvoj Općine, rješenje bi bilo u proširenju ispostave Doma zdravlja i popuni medicinskim osobljem za 5-6 tisuća stanovnika. Treba planirati zgradu od min. 200-300 m2 radnog prostora. Jasno, u sklopu objekta nužno je opremiti adekvatnu ljekarnu jer sadašnje stanje u tom pogledu je više nego loše, nužni lijekovi često nedoku¬čivi, a zdravlje najblaže rečeno je ugroženo.

14. Veterinarska ambulanta je, nažalost gašenjem stočarske proizvodnje nestala, ili možemo reći ima je ali samo "u tragovima". Ipak kad danas želimo obnoviti ovu vrstu proizvodnje i napuniti ponovo seoske štale sitnog i krupnog zuba, postojeća ambulan¬ta i sve do pred rat briljntno vođenu veterinarsku službu i među najuzornijima na području današnje Županije, onda i ovo što je ostalo u tragovima, možemo smatrati dobrim resursom na korist razvoja naše Općine. Čak je sačuvan i kadrovski potencijal, samo Općina treba usvojiti ono što je od interesa za njeno pučanstvo i za nju samu kao Općinu. Prethodno izraditi projekat i iskoristiti sredstva predpristupnih fondova. Ako uzmemo da ovog časa na cijeloj Općini ima samo 500 seoskih praznih štala, možemo smatrati da smo već time zaposlili najmanje 500 stanovnika posvećenih svome gospodarstvu i napredovanju općenito. Tržište za prodaju stoke odnosno hrane je neograničeno širom svijeta, a Država/Općina treba samo odrediti "pravila igre" odnosno urednog otkupa i poticaja , kao što imaju poljoprivrednici u svim dobro vođenim zemljama.

15. Srednja poljoprivredna škola postala je neophodnost. Ovo je vrijeme totalne devastacije i zapuštenosti općinskih poljoprivrednih površina.Budući smo ranije naglasili u ovoj Strate¬giji da ćemo pod svaku cijenu zadržati našu mladež u mjestu rođenja moramo im osigurati kontinuitet školovanja pokraj roditelja i doma nakon osnovne škole. U tom pravcu Općina mora stupiti u kontakt sa Poljoprivrednom školom Križevci, koja će otvoriti svoj odjel u Rakovici, dati profesore i programe. Škola je priznata i van granica, ima stručne predavače i najstarija je Škola ove struke u istočnoj Europi. Programski, kod učenika ćemo izgrađivati poljodjelsku kulturu, i ljubav za zemlju. Pri tome, koristeći i inače u svijetu cijenjene visoke dosege hrvatske agronomske znanosti uopće, ovakva škola može kvalitetno usmje¬riti i misli i pristupe budućih stručnjaka za ratarstvo, stočarstvo i druge agro kulture na Općini, A to je upravo ono što ovoj Općini treba, kao ozeblom sunce. Obzirom na lokaciju, ovoj Srednjoj školi će također gravitirati učenici Slunja, Korenice, Saborskog i okolnih naselja. Za početak Rakovica ima kvalitetan školski prostor s kabinetima u zgradi Osnovne škole.

16. Šumarija je izuzetno povoljan resurs ovoga cijelog kraja i znatno šire. Gospodarenje šumama te planski prinosi u drvnoj masi za budućnost, a povezano sa susjednim općinama može biti prekretnica ne samo matične Općine nego i regije odnosno Županije.Može postati vodeća poluga izvornog korištenja sirovina i energije u
primarnom industrijskom sektoru u najširem smislu. Na pr. ona može biti:
• glavni dobavljač u primarnoj preradi drva, ali u znatno većoj mjeri nego dosad. Tek višak izvoziti u
obliku sirova drveta (trupci)
• glavni dobavljač u industriji biomase. Biomasa je organska tvar koja predstavlja obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i masu životinjskog otpada. Unutar svega možemo razlikovati:
1. drvna biomasa (ostaci iz šumarstva, otpadno drvo)
2. drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće)
3. nedrvna uzgojena (brzorastuće trave i korovi, trstika, šaš i sl)
4. ostaci i otpadci poljoprivrede(slame,bujad, komuše oklesci, grane rezidbe i sl)
5. životinjski otpad i ostaci ugostiteljske djelatnosti
6. gradski i industrijski otpad i sl.
Glavna prednost u korištenju biomase kao izvora energije su obilni potencijali i ne samo za tu svrhu zasađene biljne kulture, već i otpadni materijali u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji(zbrinjavanje otpada).Dalje, prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je i neusporedivo manja emisija štetnih plinova i otpadnih tvari.
Računa se da je opterećenje atmosfere s C02 pri korištenju biomase kao goriva zane¬marivo, budući daje količina C02 pri korištenju biomase kao goriva, jednaka količi¬ni apsorbiranog C02 tijekom rasta biljke ili drveta.
Energija dobivena iz biomase pojavljuje se u krutom (briketi) tekućem(biodizel i bioetanol) i
plinovitom (bioplin) stanju.
Smisao korištenja energije biomase širi je od same ekonomske dobiti, jer se njime ostvaruju brojni pozitivni učinci:
- zbrinjavanje otpada(od iznimne važnosti zbog cjelokupnog turizma Plitvičke doline.)
- otvaranje novih radnih mjesta
- povećanje konkurentnosti šumarstva i drvne industrije te
- lokalna i regionalna ekonomska aktivnost
Razvijene države EU i cijelog svijeta svjesne su svih ovih pozitiva, te u velikoj mjeri su spremne povoljno kreditirati izgradnju ovakovih tvornica biomase kao i postrojenja za proizvodnju energije(toplinske i električne). Za našu regionalnu samoupravu ovom vizijom tvornicu biomase treba smjestiti u rejonu naselja Broćanac, što pogoduje svim korisnicima resursa, a tvornicu (postrojenje) energenata u rejonu Lipovača-Ljeskovac. Ovakav projekat može zaposliti cca 150 radnika.

17. Pilana(primarna prerada) treba se proširiti na otprilike trostruki kapacitet od sadašnjeg i utoliko više zaposliti radnika, a prostor za širenje čini se već ima. Usmjerenje treba ići prema tehnološkim pripremama i obradama drva za razne specijalne artikle uz orijentaciju na izvoz. Pilana treba postati nositelj i realizator programa prerade drva, a uz pomoć Općine daljnje širenje lako je moguće izvesti na desnoj obali potoka Rakovac. Jasno, potok će se propisno premostiti radi uspostave međupogonskog transporta. O tome izraditi poseban projektni zadatak, i potom cjelovit projekt.

18. Proizvodnja (finalna obrada drva). Obzirom na dobre drvne resurse Rakovica mora i treba uspostaviti proizvodnju višeg stupnja drvoprerade, dakle usvojiti atraktivne artikle od drva, a u smislu zatvaranja tehnoloških cjelina. Buduća tvornica drva, treba se osloniti na postojeću pilanu, te je potrebno izraditi cjeloviti projekat buduće drvne industrije. Naročito sektor turističke privrede vapi za drvnim interijerima a u današnjm uvjetima viso¬ke tehnologije i zaštite od atmosferilija odlično se percipira drvena gradnja uopće i u vanjskim građevinskim zahtjevnostima. U tom smislu treba poštovati činjenicu da je vjekovima, drvo kao građa, naprosto dominiralo u ličkim krajolicima. Pa, ne kažemo valjda uzalud « DRVO JE PRVO ! » Zar ne?

19. Proizvodnja (konditorska industrija). Doista moram priznati da me je oduševila prošlogo¬dišnje badnje veče kada sam, čekajući Božić s familijom i prijateljima, pronašao jedan darak brižnog i krajnje estetskog oblikovanja, a na njemu je pisalo: «Lika Chocolat ». Kasnije sam iz hrvatskih medija saznao sve pojedinosti o ličkoj čokoladi kao i samu ideju i zamisao izvjesne rakovačke snahe, rodom iz Belgije.U svoje proizvode želi kako kaže, ugraditi autohtone domaće komponente. Mojim projektom ovo treba svesrdno poduprijeti i pod hitno na svaki način treba ubrzati lokacijske i druge dozvole za planiranu gradnju. Ovu proizvodnju kao i mljekaru sa siranom treba smjestiti na lokaciji Drežnik-grada.Tako, uz postojeću farmu koju, usput rečeno ionako treba značajno doinvestirati, moglo bi se osnovati cca 80 radnih novih mjesta, što bi uz turizam predstavljalo odličan impuls daljnjeg razvoja.Hrvatska prehrambena industrija ima pred sobom sjajnu bazu organskog i eko-uzgoja, i ogromno tržište. K tome, kad uzmemo koliko se nekontrolirano uvozi tuđih,(i najčešće GMO) prehranbenih i konditorskih proizvoda, koji ni po kvaliteti ni po cijeni nisu bo¬lji od naših, jasno da sada postoje teškoće u plasmanu. Svakako, možemo očekivati kako će se na našem tržištu uskoro uvesti samo malo više reda, i ova proizvodnja sa dobro koncipiranom paletom artikala, visoko izbirljiva okusa, ima sigurnu i dobru perspektivu.

20. Proizvodnja modne odjeće i rublja spada u radno intenzivne procese sekundarne industrije u kojima domi- nira udio živog rada. Ali, to je laka industrija, čiste tehnologije i relativno jeftine investicije/radnom mjestu. Nije zahtjevna po prostoru ni po priključnoj energetici, te se može definitivno svrstati u ekološke proizvodnje i najprihvatljivije investicije po jednom radnom mjestu. Industijski otpad je zanemariv, uz lako zbrinjavanje. Njeni procesi su u potpunosti kompjuterizirani i sa izučenim konfekcionerima postiže se svjetska produktivnost rada. Ovisna je o suvremenim modnim linijama i trendovima, te utjecaju sezone sa aspekta koloristike i dizajna, a k tome odlično se uklapa i u turističko-modne afinitete klijentele.Uza sve ovo, hrvatska znanost i tehnologija tekstila ima tradiciju, a hrvatski dizajneri su u svjetskom vrhu po osvajanju nagrada, i lako se mogu nositi sa svjetskim proizvođačima, i u najjačoj konkurenciji. U početnoj fazi može se računati sa cca 100-tinjak radnih mjesta i sa preko 70 % ženske radne snage. U ovoj proizvodnji će također biti važno da se zabrani dosadašnji nekontrolirani uvoz bofl-robe stranog podrijetla. Istina, takovom mjerom država bi ostala bez carine, ali bi puno više uprihodila iz poreza i doprinosa svojih zaposlenih građana, nego što su sada na burzi, pa još na teret ispražnjena proračuna. Uh! tu Država radi protiv sebe i svih svojih građana te sječe granu na kojoj sjedi, a to već
predugo traje.

21. Poduzetnički inkubator je jedan noviji naziv za izobrazbu i praktičnu poticajnu obuku ljudi u pogledu osobnih inicijativa i želja, budućih obrtnika ili zanatskih radionica ili uslužnih i drugih djelatnosti tercijarnog ind. sektora, što mora dobiti značaj u budućnosti. Ova ustanova je registrirana za ustrojavanje poslovnih knjiga i načina vođenja istih te prijenosa svih drugih znanja na buduće obrtnike i samostalne poduzetnike. Prije napuštanja inkubatora i otpočinjanja vlastite firme, kandidati mogu provoditi i praktičnu nastavu (trening) u vođenju budućeg vlastitog posla, tako da potpuno osposobljeni kreću u "biznis'. Praktična nastava može trajati od 3 mj do godinu dana ovisno o potrebi. Takav centar ima visoku opremljenost (radionice,informatički i drugi kabineti) i visokostručne kadrove, te može prihvaćati sve zainteresirane bez obzira iz koje je Općine, o čemu se izdaju i adekvatne svjedodžbe za bavljenje željenim poslom privatne inicijative. Ovo je vrlo interesantno i mnoge Općine u Hrvatskoj su već uhodale takove poduzetničke inkubatore sa devizom « Obrt = bolji život ».


22. Otkupni centar i primarna proizvodnja i prerada poljoprivrednih artikala. Ovaj centar imao bi revo-lucionaran značaj za povratak stanovništva njivama i poljodjelskim aktivnostima. Treba ga osmisliti kao objekat javno privatnog partnerstva i registrirati kao pravnu osobu (tvrtku) s proizvodno-komercijalnom djelatnošću od javnog interesa za napredak općine na području proizvodnje hrane i drugih komercijalnih kultura koje uspijevaju u ovom podneblju i ovoj pedologiji tla. Ova ustanova treba sa seljacima ugovoriti čvrste otkupne cijene i uz ugovorenu kvalitetu uredno vršiti isplate i razumljivo poticaje za pripremu i izvođenje radova za iduću sjetvenu aktivnost, dakle za iduću berbu ili žetvu. Ova ustanova mora biti opremljena mini-laborom, te postrojenjima za trijažu i pakiranja, čuvanje istih u propisanim uvjetima i skladištenja raznih artikala, dakle riječ je o konfekcioniranju za daljnju prodaju na domaćem tržištu ili za plasiranje u izvoz. Dalje, suvremene tehnologije danas, mnoge poljoprivredne artikle prerađuju postupcima dehidriranja da bi ih laše sačuvali tijekom transporta na daleka tržišta, pa to podrazumijeva biti opremljen s postrojenjima za sušenje. U iste pogone, već po prirodi stvari uklapaju se i proizvođači raznog aromatičnog i ljeko¬vitog bilja.Ako bi me netko pitao što najprije treba činiti, za mene ovaj pogon bi trebao biti u apsolutnom prioritetu, jer su neke od poljoprivrednih aktivnosti u Rakovici već zabilježile ozbiljne uspjehe, ali u nedostatku organiziranog otkupa i sušare, nastaje veliki trošak što umanjuje efekte, pa dohodovnu stranu posla dovodi u pitanje.




23. «KVATRIĆ» ,odnosno trg Eugena Kvaternika je definitivno asocijacija na popularni zagrebački Kvatrić
ali to je dakako za nas pozitiva u svakom slučaju. A, kako ? i zašto ?. Naime, naša Općina je na predvi-
đenoj lokaciji planirala spomen-dom, pod istim imenom ali sada bi to trebalo pretvoriti u reprezentativni trg
Rakovice. Na tom prostoru , zapravo je došlo je do spontane prenamjene, pošto više nije imalo smisla da
stoji raskopano gradilište u centru mjesta. Tako je općina to već pretvorila u trg i dala mu već neke
standardne sadržaje toga tipa kao Što su: parking, fontana, info-pano, kiosk i td, što je dobro i može trajno na
tom trgu ostati. Budući trg prostorno bi bio možda nevelik, ali niti baš mali. U ovoj viziji on bi zauzeo plohu
od cca 30x20 m ili 600 m2.
Istočna strana trga omeđena je glavnom ulicom u duljini cea 20- tak m (cesta Dl)
Zapadna strana omeđena je budućim objektom «Hrvatskog doma» u istoj duljini
Sjeverna strana trga omeđena je ulicom Župni dvor-PLACA i pročeljem budućeg hotela..
Na južnoj strani je višestambena zgrada P+2 u duljini cea 30-tak m Ostali sadržaji ovog trga nameću se sami po sebi, a moguće je smjestiti 10-tak važnih lokala na službu građanima , a to su: suvenirnica, pošta, banka, apoteka, mesnica, brijačko-frizerski salon, krojački salon i dr. već prema interesu za poslovni prostor.

24. Hotel «45. PARALELA», (P+6) treba zadovoljiti najsuvremenije zahtjeve klijentele.Zgrada hotela može predstavljati nadogradnju postojećeg opskrbnog centra, uz sve zahtjevnosti statičko-izvedbenog dijela projekta. Ovakav objekat u centru centra predstavlja kolosalno rješenje jedne razvijene turističke destinacije kontinentalne Hrvatske, a to je nedvojbena želja svih turističkih radnika Rakovice čiji dosadašnji turistički uspjesi to svakako i zavređuju. Kapacitet hotela bi mogao imati 30-tak smještajnih jedinica + 2-3 apartmana opremljenih sa svim potrebama modernog gosta. Nadalje, razumije se mora imati restoran, trim-salu, saunu i potreban broj rezerviranih parkirališta i td.Odmah pored hotela nalazi se veliko mjesno parkiralište za potrebe i građana i hotelskih gostiju i td. Kakovo ime dati hotelu? O tome najbolje kad bude sagrađen! U ovom projektu, ja sam želio onako 'naglas' razmišljati kako bi trebalo i samim imenom hotela naglasiti rakovačku turističku posebnost, koju druga mjesta naprosto ne posjeduju. Rakovica naime, leži toč¬no na 45-toj paraleli, gdje vladaju posebno povoljni klimatološki stabiliteti i odlični uvjeti za sjajnu paletu artikala agrokulture i također sjajnu paletu turističkih ponuda. Super Brend!
Također izraditi projekt za hotel «Stari grad» u Drežniku sa 20-tak smještajnih jedinica.

25. Depadansa hotela, predviđa izgradnju novog objekta na temeljima starog rakovačkog Restorana s prenoćištem, kino-salom i društvenim domom, koji su sada u ruševnom stanju. Na tom objektu u centru mjesta, Općina je također već uložila izvjesna sredstva u rješavanje imovinsko-pravne strane, kao i provedbu statičkih i sudskih vještačenja pa je dio pripremnih radnji kao takav već obavljen. Kod projektnog zadatka važno je predvidjeti pomak temelja za cca 8 m, prema sadašnjoj zgradi Općine, gdje sada postoji slobodni «anzac» tako, da će se ove dvije zgrade spojiti.Time će se dobiti idealno ravna druga glavna ulica u duljini od 800 m na potezu Crkva-Placa, koja je sada u totalnom disbalansu.Također ćemo ispoštovati i milenijsku tradicija u Hrvata, da se naselja grade u obliku križa, što se apsolutno uklapa u zaštitničku poruku o našoj svetici Križarici.
Osim toga tu se dobiva veliko proširenje prilaza budućem glavnom trgu PLACA, i pješačkoj zoni. Dakle višestruka je korist ovog 8-metarskog pomaka, jer smo izravnali sadašnji neprirodni lom ulice i dobili pravilan poredak stvari u strogom centru. Osim toga dobili smo istu korisnu površinu objekta za Depadansu. U objektu je moguće imati također cca 10-tak smještajnih jedinica na katu za slučajeve velikog bukinga u hotelu. Dalje, tu se pružaju dodatne mogućnosti prema gostima s posebnim zahtjevima, kao što su usluge wellness & beauty, unutarnji i vanjski bazen, po potrebi dopunski ležaj ili obiteljski smještaj i td.

26. Ribogojilište «Švica» bilo bi smješteno u najbližem rejonu matičnog ponora a potrebna su najmanje 3-4 objekta ili bazena, sa upravljačkim objektom ribnjaka i mini-laborom. Ovo je međutim samo ideja o kojoj bi trebalo izraditi posebnu Studiju o utjecaju na okoliš, pogotovu obzirom na blizinu ceste Dl sjedne strane i buduću zaobilaznicu s druge. Bez dvojbe, najbolja lokacija je potok Grabovac koji je višestruko izdašniji sa vodom. Ribnjaci po deklaraciji spadaju u poljoprivredni sektor, pa su i projektantsko-investicijski pristupi kao i zakupništvo-koncesije u sličnom tretmanu kao kod OPG jedinica, čime se ba¬vi cijela obitelj. Jasno da i ovdje ima poticaja, jer je svim planovima predviđeno znatna sre¬dstva usmjeriti u ribnjačarstvo ili u akvakulturu kako zakon predviđa Proizvodnja slatkovodne ribe je ne samo važna za turizam, već i zbog velikih mogućnosti izvoza. Projektom će biti definirana i tehnologija koja je nešto drugačija za pastrvu negoli za šarana i td. Predmjeva se intenzivno bavljenje ovim poslom uz strogo pridržavanje tehnologije, kontrolu svih za¬danih parametara. Mjerenje kvalitete vode, hranidba, pitanje mrijesta, mlađa pa sve do izlova uzgojene konzumne ribe za tržište uključujući i brigu oko dostave-transporta do kupca. Posebno su važne mikrobiološke i fizičko-kemijske analize vode. Uzorkovanja su dnevno. Ako se tehnologija ispoštuje,onda se kod pastrve može računati sa dnevnim prirastom od 1 -1,5 %, a kod šarana i do 2 % dnevnog prirasta. Jedan proizvodni ciklus traje 5-6 mjeseci, a početna masa se uveća za 6-15 puta, ovisno o uspješnosti svih članova OPG-a. Posebno je interesantan projekt uzgoja rakova, koji su u našem podneblju oboljeli usljed zaraze američkim virusom koji je u Europu stigao oko 1910. godine. Proširivši se najprije u Italiju, iza 1920. stigao je i u naše vode.Stari ljudi se sjećaju posljednjih rakovačkih rakova negdje krajem 50-tih godina. Danas su Italija, Austrija i Češka potpuno obnovile svoju akvakul¬turu rakovima. Na turističkim jelovnicima porcije rakova su prvorazredne delicije, i uvijek ispred morskih rakova. Tko savlada proizvodnju pastrve, slijedeći korak može biti uspješan uzgoj rječnih i potočnih rakova.


27. Novo stočno sajmište, predviđeno je na novoj lokaciji. Budući ovom strategijom predviđa¬mo intenzivirati poljoprivredu i stočarstvo, onda moramo održati stoljetnu tradiciju dobrog sajmovanja u Rakovici.Logično je da novo sajmište mora biti izvan grada i prometa. Kona¬čan izgled i kapacitet istog odredit će projektant sukladno projektnom zadatku. Osim toga on će dati i cjelovito rješenje u pogledu komunalija/sanitarija i pristupnih putova u dolascima stoke i odlascima nakon završetka sajma.

28. Vodosprema 'Zvirnjak' ostaje na sadašnjoj razini, ali ovdje nedvojbeno imamo problem u gubicima na distributivnoj vodnoj mreži, pa uz besprijekorno održavanje mreže sve može biti pod kontrolom.Jasno, za budućnost treba se osloniti na regionalni projekt i izvorima Ličke Jesenice.

29. Kamp mladeži HCK (Hrvatski crveni križ) Rakovica. Kao što znamo Hrvatski Crveni križ je nacionalni humanitarni dobrovoljni savez, koji postoji i djeluje od 1878. godine. Hrvatski Crveni križ djeluje na osnovi načela međunarodnog Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a uživa posebnu skrb i zaštitu Republike Hrvatske. Po Statutu HCK može imati Visokog pokrovitelja, a to je obično Predsjednik Republike Hrvatske. Crveni križ ima brojno člans¬tvo, gdje su svi dobrovoljni darovatelji krvi, volonteri, i brojno medicinsko osoblje širom zemlje. Djelovanje Crvenog križa u praksi regulira se Statutom, što omogućuje osnivanje udruga po Županijama i društava po Gradovima i Općinama.
Za cjelokupno bolje funkcioniranje,
Crveni križ raspolaže i sa brojnim kampovima, kako na moru tako i na kontinentu ,gdje se tijekom cijele godine organiziraju razne aktivnosti i školovanje mladeži i volontera kao:
1) Tečajevi za osposobljavanje liječnika i predavača za
pružanje prve pomoći
2) Tečajevi za osposobljavanje
građana u pružanju prve pomoći
3) Tečajevi za osposobljavanje vozača u autoškolama,sukladno
Zakonu o sigurnosti prometa.

3) Ljetne škole mladeži HCK-a (škola u prirodi, sport, zabava, ples i sl.)
4) Provjere znanja i vještina u pružanju prve pomoći
5) Nacionalno natjecanje ekipa prve pomoći
6) Kampiranje za podmladak Društava Crvenog križa
7) Predavanja za stanovništvo o značaju ovog humanitarnog posla danas( krvi i krvne plazme),a doskor
krvnih, i drugih stanica što život znače, itd. Dakle, nužno je pristupiti izradi cjelokupnog projekta
ovog kampa, i na vrijeme se prijaviti kandidirati za realizaciju preko sredstava pristupnih fondova..
Objektivno u statusu dobro rangiranog turističkogmjesta, Rakovica ovo može dobiti.

30. Turistički kolodvor (sa zaprežnim vlakićima). Ovim projektom nametnula se jedna zanim¬ljiva vizija neobičnog lučnog objekta, na prostoru sadašnjeg parkirališta. To bi trebao biti prizemni objekt građen u robusnoj drvenoj konstrukciji i natkriven daščanim pokrovom. Glavni ulaz valja predvidjeti iz autobusne postaje gdje je i blagajna. Predviđena lokacija naprosto je prirodno određena potokom 'Rakovac'. Sve skupa nam daje jednu vrlo atrak¬tivnu građevinu na ulazu u strogi centar sa južne strane, Plitvičkom ulicom. Geometrijskim rječnikom, vidimo pravilan odsječak kružnog prstena, što se završava i naslanja na objekt autobusne postaje. Uz ostalo, projektant treba dimenzionirati nekoliko "turist-perona" pret¬hodno tipizirana Vlakića' i povezati postaju s kolodvorom, u odnosu na zamišljene destinacije i nekoliko turističkih pruga koje će se prirodno i spontano nametnuti.


I, prije nego li u završnici ovog projekta istaknemo neke od važnijih opservacija kroz pokazatelje koje vežemo
na zadane ciljeve razvoja i realno moguće dosege narednog razdoblja naše Općine, dopuštam si, poštovani
čitatelju iznijeti još nekoliko zanimljivosti na temu održivog razvoja neke sredine.
Zacijelo mnogi i ne znaju da pravaš dr.Eugen Kvaternik, nije bio samo političar i gorljivi saborski zastupnik hrvatske nezavisnosti i slobode onog doba On je istaknuti publicista, književnik i poliglota. Njegova erudicija zadivljujuće mu otvara vrata ondašnjih europskih prijestolnica, svih tih godina režimskog izgnanstva.On je tu okolnost koristio ne samo za potpore o stvaranju hrvatske nacije i Države, nego i za vlastito napredovanje i studij gospodarskih sustava uređenih Država. Tako je napisao i čuveno gospodarsko djelo pod naslovom „hrvatski glavničar“ zagovarajući usput i jezičnu hrvatsku stranu. Po njemu, glavničari su svi ljudi koji žele dragovoljno uložiti svoje sposobnosti u opći napredak svoje sredine. Sve to bazira na formuli znati-moći-htjeti povezati ili udružiti sveukupne interese ljudi uključujući i ostvarene efekte, dakle suvlasništvo u ukupno ostvarenoj glavnici pravnog subjekta, uređena zakonom. Danas nažalost, glavničare nazivamo farsičnim imenom mali dioničari i zakonom su potpuno nezaštićeni, a glavnicu nazivamo kapital koji je razdjeljen po nekim čudnovatim kriterijima, i potpuno su zakonom zaštićeni. To je dakle naopako, i zato nema napretka, već zastoj. Izlaz je jedino u premisama održivog razvoja sredine u kojoj ljudi žive i dijele svoju sudbinu-uređenu zakonski do savršenstva.
....a' propos knjige o hrvatskom glavničarstvu, ona je cijelo vrijeme bili zabranjena, kao i sam njezin autor. Djelo je zapravo imalo i danas ima značaj veoma uređenih algoritama o načinu i vođenju gospodarstva svake uređene građanske sredine kao što je Općina, Grad ili pak Država itd. Jasno, da tuđinskim gospodarima onog vremena nije pasalo da se ovako egzaktno i prirodno narod upućuje na stvaranje vlastita blagostanja i bogatstva. Evo samo jednog segmentića iz ove vrijedne knjige-udžbenika:

citat prvi:
....da1, vidimo kako se uz nas istih, s našimi Bogom danim dari svatko prije obogatjuje negoli mi sami, kojim su ipak sva vrela stecivanja prije svih otvorena; pače, što je više, dok se drugi tako oko' nas obogatjuju, mi u tom obziru nazadujemo, jer vidljivo siromašimo (iznimke koje ne mienjaju pravila); niti smo bili dosad kadri - ugledav se bar u primjer nadošljakah - osoviti se i prenut i s mrtvila, u koje toli duboko ogreznusmo, za da več jednom začnemo živiti samostalno; na što svakoga isti nagon nuka!
citat drugi:
.... Ako je ikoji predmet il struka za hrvatskog pisca posve neobrađeno i već nego na ugaru ležeće polje; to je jamačno ono, iz kojega bi s vremenom imalo niknuti materialno napriedovanje našeg naroda....da je onomu koji se odvaži narodnju prtinu u tom obziru probijati, ne znaš s koje strane započeti djelo svoje....predstavljajući u tom pothvatu narav, težnje i razvitak narodnoga hrvatskoga genija.
citat treći:
.... Nitko nemože tajiti, da se nebi među našinci našlo ljudih, kojim nebi načela koja smo preduzeli ovim književnim djelcem širiti, dobro poznata bila; ali zajedno opazujemo...da pojedine glave kao kakovi monopol samo za sebe sakrito drže. Zato ako hoćemo da nam se narod duhu obrtnom odzovne; valja ga za vremena i o sredstvih podučiti.....da se cieo narod za doba uputjuje ob onom, što mu i u materialnih stvarih pruditi ili zaprijetiti može.
(pruditi = koristiti)







Vraćamo se projektu REVORA, u smislu da pogledamo koje vrijednosti i brojke dobivamo uspored-
bom odnosno simulacijom provedbe iskazanih ideja u nacrtu 2010.-2020. pa imamo:

Rakovicadanas(Statistika)

 Na prostoru od 260 km2, Rakovica sa svojih 26 sela i naselja ima cca 3000 stanovnika. Kao vodeća turistička općina u Županiji, tijekom godine servisira i ugošćuje domaće i strane turiste sa 160-180 tisuća noćenja. U prosjeku, gosti ovdje ostaju oko 1-2 dana.
Ako stavimo u odnos broj turista i domaćeg stanovništva, možemo zaključiti da oko pola godine na području Općine boravi 1000 turista prosječno.Iz stvarnih podataka dakle, proizlazi da u ljetnoj sezoni na području Rakovice, ljudske blagodati praktično ostvaruje i preko 4000 stanovnika, ili 25 % više od domicilnog puka. U samoj špici sezone u prostorima i turističkoj ponudi naše Općine uživa i po 2000 turista, pa Rakovica u špici ostvaruje dnevnu potrošnju za cca 5000 stanovnika. Da je ovdje riječ o izrazito turističkom i poduzetnom domaćem pučanstvu nema više nikakove sumnje.

 Mjesto Rakovica sa svojim rubnim naseljima danas, osim javnih zgrada i ustanova ima cca 260 obiteljskih stambenih objekata i preko 350 raznih gospodarskih objekata s blizu 900 stanovnika sa stalnim boravkom ili cca 30 % od ukupnog stanovništva Općine. Računa se da je sada zaposleno blizu 400 ljudi od čega najviše u Nacionalnom parku Plitvice, zatim u privatnom ugostiteljstvu i trgovini, šumariji i pilani te u školstvu, zdravstvu i u komunalnoj djelatnosti Općine. Dio stanovništva bavi se kooperacijom u poljoprivredi, i drugim obrtima.Od ukupnog broja zaposlenih preko 75 % ili njih 300 je zaposleno u turističkoj djelatnosti i ugostiteljstvu. Sve to nije dovoljno, pa nas novi iskoraci u novom razvoju tek očekuju.

 U strogim granicama samog mjesta Rakovica, osim javnih zgrada i ustanova, u 20-tak stanova i 120 obiteljskih kuća danas, sa stalnim boravkom ovdje živi cca 500 stanovnika ili preko 15 % od stanovništva Općine. Po nekom prirodnom slijedu lociranih objekata i kuća, Rakovica danas ima šest ulica i jedan poveliki trg. Ulice međutim nisu imenovane niti na terenu označene.

Rakovicasutra(Statistika)

■ Provedbom projekta REVORA nakon 10-tak godina Općina Rakovica bi trebala inten¬zivnim mjerama lokalne politike doživjeti porast stanovništva od oko 5 % u prosjeku, što znači do blizu 4800 stalno nastanjenih žitelja. Ako uzmemo da će turizam i dalje bilježiti porast od oko 5 %, godišnje, jer ćemo proširiti ponudu novih lokalnih destinacija to znači da će se prosječno zadržavanje gosta povećati na 2-3 dana.Tako će 2020. godine od turizma živjeti cca 550 radnika,
Nakon 10 godina Rakovica bi sa rubnim naseljima izgradila novih 100 -150 obiteljskih kuća pa bi sa sadašnjih 260 ukupno bilo preko 400 kuća u kojima bi stalno živjelo cca 1300 stanovnika ili 44 % više nego danas ili 27-30 % od predviđeno ukupnog stanovništva Općine Daljnjom realizacijom projekta izgrađeni pogoni i skladišta i ostali razvojni poten¬cijali donijeli bi novih 300 - 400 radnih mjesta. To je sada već garancija da mladi više neće bježati u velike centre radi zapošljavanja i školovanja. Time smo dosegnuli ubrzani demografski oporavak, jer će mladi ostajati doma i zasnivati mlade obitelji. Ovdje se već može reći da smo u 10 godina promijenili način razmišljanja i boljeg života u cijeloj rakovačkoj Općini.U tako uređenoj Općini imali bismo slijedeću ekonomsko-gospodarsku sliku:


- zaposlenih u poljoprivredi i šumarstvu cca 1000 radnika ili 20 %
- zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu cca 700 radnika ili 15 %
- zaposlenih u proizvodno-prerađivačkoj djelatnosti cca 600 « ili 13 %
- razni radionički obrti, servisi, usluge i sl. cca 200 « ili 4 %
- zdravstvo, prosvjeta i društveno-kom. djelatnosti cca 140 « ili 3 %
- djeca, đaci studenti cca 800 stanovn. ili 17 %
- umirovljenici + soc. skrb isl. cca 1200 « ili 25 %

Slažem se da je vrlo hrabro zagristi u ovako postavljen cilj, ali samo takova struktura stanovništva daje čvrste izglede za ugodan i lijep život u budućnosti naše Općine.

■ U strogim granicama samog mjesta nakon 10 godina bit će uz javne zgrade i ustanove, i 6 stambenih objekata sa ukupno 40-50 stanova. Tu je i 240 obiteljskih kuća, pa proizlazi da će u izgrađenom centru živjeti ukupno cca 900 stanovnika, što bi značilo porast od 400 novih stanovnika ili čak 75 % jer je Rakovica prerasla u mjesto ugodnog življenja.Tako izgrađena Rakovica objektivno bi djelovala kao lijepo i urbano mjesto sa 20-tak uređenih ulica i u već poznatom stilu lijepo uređenih okućnica i vrtova.

U kartografskom dijelu prostornog plana Županije Karlovačke predviđena je izgradnja zaobilaznice, ali je to još u fazi istraživanja.Ipak slijedom oznaka u kartama, vidljivo je da će ista biti udaljena od strogog centra oko 1000 m ili točnije prema lokalitetu 'Pogledalo'. To znači da buduća zaobilaznica ne ograničava provedbu ovog projekta, već naprotiv odlično se uklapa. Isto tako sjajno se uklapa izgradnja ceste Saborsko-Rakovica kroz šumu Uvala i naselja Korita do Grabovca, čiji projekti su već spremni. Ova cesta će uzajamno ojačati razvoj obje Općine jer ih povezuje bazični i vrlo bogati resurs Hrvatske šume. One su bogomdane za provedbu održivog razvoja cijelog ovog enormno stagnirajućeg područja s mnogo širim obuhvatom okolnih općina, i Nacionalnog parka u sredini.Time bi i poimanje PLITVIČKE
DOLINE u punom smislu riječi predstavljalo prirodnu i efikasnu poveznicu, kako sa obližnjim gradom Slunjem, tako i sa susjednim općinama Plitvička jezera, Saborsko, Plaški, Cetingrad i Rakovica.

Kako možemo provesti razvojni projekt REVORA ?

Prve inicijative su pred Općinom, tj. da se razmotre i sagledaju dugoročni efekti ovakovog pristupa, i da se provede javna rasprava o idejnim projektima što su ponuđeni. Zatim sve to skupa pretvoriti u jedan ozbiljan projektni zadatak. Uslijedit će potom prijedlog Prostornog plana uređenja mjesta, a kojemu slijedi zakonska procedura do usvajanja.Nakon toga radimo Provedbeni plan, projektirajući svaku ulicu i kuću s okućnicom, te sve skupa pustiti u javni natječaj za prodaju po cijenama prihvatljivo za mlade obitelji, doseljenike i dijasporu.
Kad imamo pred sobom konačnu viziju našeg mjesta i Općine za budućnost sa svim ucrtanim javnim zgradama, kućama i ucrtanim ulicama i raskrižjima onda radimo Dinamički plan u kojem ćemo odrediti prioritete po godinama i raspoloživim sredstvima. Pošto treba računati i sa privatnom inicijativom a napose iseljeničkim odazivima kao i interesu doseljavanja iz drugih dijelova Hrvatske u Rakovicu. Moramo osmisliti pristupe za usavršavanje i realizaciju spomenutih inicijativa. Moramo poslati poruku u svijet «Dođite živjeti u Rakovicu i njenu žovopisnu okolicu. U srcu njene netaknute prirode i ekološki proizvedene hrane, ujedno ste i u srcu Hrvatske.» To je jedini i pravi put da mi, svi zajedno, kao stanovnici prostora PLITVIČKE DOLINE pretvorimo naše mjesto i okolne Općine u pravi dijamant kontinentalnog turizma Hrvatske.

Nove ulice i gradilišta planiraju se, i prethodno se vrše brojne pripreme o izvlaštenju i prenamjeni nekretnina.Zatim korisnik izvlaštenja, u ovom slučaju to je Općina koja se bori za realizaciju opće narodnog dobra i izgradnju i napredak svojih građana, podnosi zahtjev Državnoj upravi Županije, koja zatim donosi rješenje. Shodno pozitivnim zakonskim propisima, eventualna žalba ili protivljenje pojedinca ne odgađa izvršenje. I, na kraju kad već imamo urbanistički plan za buduću izgradnju mjesta onda na nove planirane ulice gledamo kao na javne prometne površine, dakle javne ceste koje se po Zakonu o javnim cestama upisuju u zemljišne knjige kao opće narodno dobro, pa sukladno tome uređujemo zemljišno knjižne upise. Ovo treba uzeti samo kao usputni podsjetnik mnogih i zahtjevnih aktivnosti koje sve mora obaviti Općina u ime i za bolju budućnost građana i budućih naraštaja Rakovice i cijele Općine. Zapravo sve te radnje su već regulirane propisima i po redoslijedu se obavljaju sve do konkretne realizacije.Razumljivo da se ima, zasnovano na zakonu, definirati i uvjete o izvlaštenjima sa svakim pojedinim vlasnikom zemljišnih čestica. U svemu veoma važnim držim to, da ovakova Strategija mora proći javnu raspravu te da se ustanove nove ideje i dopune kako bi svaki građanin mogao doći do izražaja i dati svoje mišljenje i nakon toga prihvatiti kao životno važan dokument i za sebe i za zajednicu.Po službenom usvajanju takovog dokumenta Općina dobiva dugoročni strateški plan koji će se jedinstveno provoditi bez obzira na to tko je na vlasti. Bit će to zapravo najbolje i realno mjerilo za ocjenu uspješnosti budućih kandidata pred biračkim tijelom cijele Općine.

Razmišljajući o tome kako provesti ovakav razvojni projekt dolazi se do novih ideja, da bi bilo svrsishodno pokrenuti posebne aktivnosti u Općini, glede utvrđivanja posebnih pogodnosti i stimuliranja demografske obnove i naseljavanja cijelog područja. Naša Općina morala bi donijeti posebne Odluke u pogledu tzv. demografske politike sa lako i jednostavno prepoznatljivim garancijama za brigu o mladim obiteljima uz potpuno i jasno definirane financijske potpore za svakog novorođenog stanovnika(prinovu u obitelji) K tome, vrlo važno bi bilo uvesti praksu zakazivanja zavičajnih skupova i to najmanje jedanput godišnje, a pri tome prezentirati im naša godišnja postignuća, sve pozitivne promjene u proteklom razdoblju, kao i planove za slijedeću godinu. Pozvani bi bili svi koji vuku podrijetlo iz ovih krajeva... i rezultat sigurno neće izostati.Treba povući pravi potez domovinskog i rodoljubno – zavičajnog pregnuća hrvatskih ljudi i u zemlji i širom svijeta, a njihov pozitivni odaziv već po prirodi stvari, nam se nuka.Vjerojatno će se među prvima odazvati naši 'amerikanci' jer Amerika više nije ono štoje bila. Amerika tj Hrvatska je sada ovdje i tu moramo biti uvijek i svi. Ovo sve o čemu govorimo fantastično se uklapa i u našu svenarodnu težnju Hrvata, kao nacije, a ima nas 5-7 milijuna koji se pod hrvatskim nebom osjećamo baš kao „svoj na svome“ u punom smislu riječi ove prastare hrvatske sintagme. Upravo tu moramo usmjeriti sve naše aktivnosti i naš društveno politički razvoj , prema ovoj strategiji, odnosno ciljevima projekta REVORA:

Ukoliko bude potrebno, a biti će siguran sam, vjerujem da je većina naših ljudi, vođena prvenstveno zavičajnim sponama i ljubavlju prema stoljetnim korjenima, a i zbog ponosa pripadanja snazi naših pradjedova, spremna staviti svoje znanje, sposobnosti i iskustvo na službu općeg dobra i prosperiteta i svoje uže i svoje šire domovine Hrvatske-besplatno što se tiče idejnih projekata, a i same provedbe istih.Ove tradicije i forme samosvojnosti hrvatskih ljudi, moramo maksimalno i hitro organizirati, i pozvati sve na doprinošenje općem dobru i napretku hrvatskog društva i budućih pokoljenja uopće.Hvala na pozornosti, a uz tople zavičajne pozdrave autorsko-suradničke ekipe


Stjepan Brajdić

[ursel]

Bravo , dobra Ideologia