Rakovica i Drežnik u Vojnoj krajini

[Jurica]

Tražeći neke stvari vezane uz ovdašnju povijest naišao sam na jednu zanimljivu stranicu o Vojnoj krajini pa ima dosta zanimljivih stvari o našem kraju.

Ovdašnje područje bilo je u sastavu Ogulinske pukovnije, a sastojalo se od Rakovičke i Drežničke kumpanije. Zanimljivo je da su još onda postojala današnja imena mjesta dok se neka mjesta uopće ne spominju, za detalje pogledajte ovdje

http://www.cro-eu.com/forum/index.php?board=417.0

[palivatra]

Vrlo zanimljivo!
Još vidljivo je da je struktura stanovništva bila slična sadašnjoj!

[Jurica]

Vrlo zanimljivo!
Još vidljivo je da je struktura stanovništva bila slična sadašnjoj!

Nacionalno i vjerski možda je, ali brojčano niti približno. Sada nema niti 50 % tog stanovništva što je bilo onda. Primjetno je da je u kućama bio velik broj članova obitelji (barem desetak prosječno, sad je to 3 člana).

Primjer:

Lipovača, selo s 37 kuća i 420 stanovnika

Grabovac, mjesto s 52 kuće i 611 stanovnika

[branko]

Mislim da je najveći broj stanovnika po selima a i po kućama bio pred 2. svj. rat, ako imaš negdje statističke podatke pa da ih staviš ovdje.

[Jurica]

Dalo bi se naći, ovdje sam pisao ponešto o tome

http://www.rakovica.com/opcenito.html

[seliste]

Ne čini mi se da je vjerska struktura ostala ista, možda je ako gledamo pojedinačna sela tipa Drežnik, ali recimo cijelo jedno pravoslavno selo Sadilovac je u potpunosti nestalo. Na razini kumpanije Drežničke situacija se dosta promijenila, tada je izgleda bilo 50:50, a sada definitivno nije tako. Ali o tome nije jednostavno zaključivati pošto znamo kako se i pojam pravoslavac/grkonesjedinjeni mijenjao tijekom vremena (od sudionika Rakovačke bune, do četnika u domovinskom ratu).

[branko]

Pa struktura stanovništva se oduvjak mjenjala, npr. Irinovac je bio Pravoslavni sve do 2. svj. rata, sve do Perkovića, a sjećate se svi dobro kako je izgledao Grabovac dok se nije napravilo ono raskršće, nigdje niš osim nekoliko Pravoslavnih kuća i nije se ni zvao Gabovac nego smo to zvali Veine po prezimenu Vein a poslije Kamp (po autokampu koji je tu izgrađen), i neznam čija je ideja bila da se to prozove Grabovac, a da i ne pričamo o Naselju koje je bilo najobičnija gmajna. Negdje sam čuo da je nekad i Čatrnja bila Pravoslavna pa su preselili u Sadilovac. Dakle ljudi sele iz jedenog sela u drugo a također i iz jedne države u drugu, reklo bi se "Svaka ptica svome jatu leti"
Svjedoci smo najnovije seobe naroda: Srbi su sa svoje prapostojbine Kosova preselili u Bosnu i uvjeren sam da će tu dobit drugu državu, veću nego Kosovo. I još se jedna velika seoba dogodila al nažalost na štetu Hrvatskog naroda, Hrvati su napustili svoju prapostojbinu Bosnu al nažalost nisu se zaustavili u Hrvatskoj nego otišli u Ameriku i rasuli se i po drugim zemljama a što je najgore val iseljavanja se nastavlja.

[Jurica]

Evo našao sam na stranicama Državnog zavoda za statistiku pa malo presložio za bolji pregled

[palivatra]

Gledam 1991 i 2001 i usporedih,,npr Drežnik upola manje stanovnika Rakovica čak i više(Selište isto upola manje)?
U čemu je kvaka?
Pa nije tamo bilo tako puno Srba,jer očito je i zna se zašto da su se bitno njihova mjesta brojčano smanjila!

[Sinisa]

A sto se dogodilo s Dreznikom izmedju 1880 i 1890? Da li su raselili u neka druga naselja ili je bio val odlazaka u ameriku?

[branko]

Koliko god da je bio velik val iseljavanja u Ameriku i naravno zahvatio je i Drežnik al mislim da je to još rano za tako veliko iseljavanje, čini mi se da je najveće iseljavanje bilo oko 1910pa na dalje.
Ja mislim da je tu nešto drugo na stvari, ako se pogleda malo bolje vidi se da je 1857.Drežnik imao 1049 stanovnika, Selište 903, Čatrnja 402, a 1869. Drežnik ima 2139, selište 0, Čatrnja 0, 1880.g. Drežnik ima 2120, Selište i Čatrnja opet ništa, a 1890 Drežnik 983, Selište 688, Čatrnja 346, dakle može se jednostavno zaključit da su 1869. i 1880. Selište i Čatrnja pripisani u Drežnik a 1890. opet zasebno. Ako bi zbrojili za 1890. Drežnik, Selište i Čatrnju dobili bi 2027 stanovnika u Drežniku.

[palivatra]

U jesen 1991. godine ratni vihor zahvaća i drežnički kraj te je crkva prvi put pogođena jednom granatom uvečer 26.09.1991. godine te je probila zid kod oltara Sv. Ante. Drugi put crkva je gađana 08.10.1991. godine i pogođena je sa sedam granata sa svih strana. Zadnji put zvona su zvonila 16.10.1991. godine, a nakon što je župnik Bogović zarobljen na Vagancu više nitko nije obilazio crkvu. Na inicijativu Branka Brajdića sav invnetar iz crkve (slike, posuđe, knjige, roba i sl.) utovaren je u traktorsku prikolicu i odvežen u Slunj kako bi se sačuvao. Međutim, kako su ratna djelovanja zahvatila i Slunj sav taj inventar nije mogao biti spašen nego je uništen i opljačkan. Knjige matice navodno su odvežene u Beograd.
Nakon okupacije Drežnik Grada 21.10.1991. godine topovima je gađan zvonik koji je srušen, a početkom 11. mjeseca crkva je zapaljena. Zvona su pala sa zvonika i razbila se, a ostalo je čitavo samo jedno malo zvono koje je nakon oslobođenja postavljeno na jedno malo postolje i služilo je sve do 2001. godine kada su nabavljena nova zvona.

Nakon povratka iz zarobljeništva 1992. godine župnik Bogović okupljao je vjernike u Zagrebu u crkvi Sv. Blaža i u Karlovcu u crkvi Sv. Trojice. Nakon povratka 1995. godine župnik Josip Bogović je umirovljen, a na njegovo mjesto došao je župnik Petar Bogut. Kako je crkva bila ruševna misa se je održavala ispred crkve, pod orahom ili kestenom, a zimi u kući Ante i Jelke Hodak (Šiminog) sve do 1998. godine. Obnova crkve započela je sredinom srpnja 1997. godine, a glavni radovi završeni su krajem 1998. godine tako da je božićna misa održana u crkvi. Pokrivanje bakrenim limom i postavljanje prozora obavljeno je tokom 2000. godine.

Iste godine za župnika dolazi Mile Šajfar te se nabavljaju tri zvona. Veliko zvono ima promjer 1020 mm, teško je 630 kg i ima ton g/1. Na njemu je izliven natpis: "Sv. Antunu Pad. – Drežnik Grad – godine 2002. Dar Ilije i Milice Mače Malkoč".
Srednje zvono ima promjer 910 mm, teško je 450 kg i ima ton a/1. Na njemu je upisan tekst: "Sv. Josipu – Drežnik Grad – godine 2002. Dar Nacionalnog parka Plitvička Jezera".
Treće zvono ima promjer 770 mm, teško je 260 kg i ima ton c/2. Na njemu je tekst: "Sv. Mihaelu – Drežnik Grad – godine 2002. Dar obitelji Žanić: Nikola, Lucija, Mihael i Darko".
Na svakom zvonu ugrađen je lik zaštitnika kome je posvećeno i amblem firme Grassmayr. Stara razbijena zvona stavljena su sa strane da svjedoče o teškim ratnim vremenima, ali je malo zvono kojim se zvonilo nakon rata ukradeno i pronađeno na otpadu u Banjoj Luci.
Istodobno sa obnovom crkve obnavlja se i crkveni inventar.

U narednim godinama uređuje se okoliš crkve, popločava se ulazni plato ispred crkve, a izgrađen je i potpuno novi župni stan na temeljima starog.


Postavljanje novih zvona na crkvu 09.11.2002. godine
http://www.rakovica.com/crkve/30-sveti-antun.html

[palivatra]

Dalo bi se naći, ovdje sam pisao ponešto o tome

http://www.rakovica.com/opcenito.html

Nešto bih te zamolio,,,sve teme od drage,biće i palivatre obriši osim "Drago i vjera","Pitanja i odgovori ... " i "Hrvatski znanstvenici o Bogu!"
Može?
Natrpao sam ih,,pa to stvarno nema smisla!
Što je bilo,bilo je!
Tko je pročitao,,pročitao,,tko nije,nije,,nije ni bitno!
"Fala"!

[palivatra]

Dalo bi se naći, ovdje sam pisao ponešto o tome

http://www.rakovica.com/opcenito.html

Zamolba!
Na drugim forumima kad citiraš,boldaš ono što želiš citirati i to ide!
Kako to ovdje ide,,probao svašta a neće?
Objasni!
Citiranje!
Jer kad hoću citirati on mi da sve a ne samo boldano!

[lipovcan]

Dalo bi se naći, ovdje sam pisao ponešto o tome

http://www.rakovica.com/opcenito.html

Zamolba!
Na drugim forumima kad citiraš,boldaš ono što želiš citirati i to ide!
Kako to ovdje ide,,probao svašta a neće?
Objasni!
Citiranje!
Jer kad hoću citirati on mi da sve a ne samo boldano!

Da li mislis ovako? Klikni gore na B i pisi izmedu ovi dva "b" sto ti se pojave u uglastim zagradama! Kod mene radi.