Malo starije povijesti.

[Sinisa]

Ima li tamo lokacija "Crkvina"?

[branko]

Pa samo ti se kaže da to nije ova naša Crkvina, ako Crkvinu i Tržac djeli most onda su to dva mjesta jedno nasuprot drugome, tj. djeli ih Korana, a naša Crkvina je 200 metara od groblja i do Tržca ima možda 10km zračne linije, al da su se topovi iz Izačića čuli u Tržcu to mi je malo čudno al moguće je i to jer ja u svom dvorištu ujutro lako čujem hodžu kad ujutro pjeva sabah

[Sinisa]

Zanimljivo to s lokalitetom. Da li na podrucju Trzca ima lokalitet crkvina?

[branko]

Nemam pojma, nisam nikad bio tamo, treba vidjet na karti, to bi mogao Jure pogledat, on ima neke karte na raspolaganju vrlo detaljne pa bi trebalo pogledat tamo

[Jurica]

Nemam pojma, nisam nikad bio tamo, treba vidjet na karti, to bi mogao Jure pogledat, on ima neke karte na raspolaganju vrlo detaljne pa bi trebalo pogledat tamo

Pa na topografskim kartama nema takve lokacije, pretpostavljam da bi to mogla eventualno biti lokacija gdje je pravoslavna crkva u Kordunskom Ljeskovcu jer je to na vrhu jednog brda.

[branko]

Al buni me to što kaže da Tržac i Crkvinu povezuje most

[Jurica]

Al buni me to što kaže da Tržac i Crkvinu povezuje most

A što te to ima buniti, pa logično je da je to bio neki most preko Korane koji ih je povezivao.

Evo na karti pa malo pogledaj http://tinyurl.com/czbsqpo

Pročitaj što kaže:

Delzons je krenuo prema Brezovcu, odredištu na kordonu Ogulinske regimente, iz Slunja 16. marta prije svanuća. Nijedna od tri očekivane kompanije Ogulinske regimente nije stigla na vrijeme. Prva je došla u sedam i pol, druga sat kasnije, a treća iz Generalskog Stola tri sata kasnije. U njima je bilo oko 500 ljudi. Raspoređene su na planinskoj strani duž Korane, nasuprot Tršcu, oko podneva.

[branko]

Pa to je onda Mašvina

[Jurica]

Pa to je onda Mašvina

Pa moguće je, iako bih rekao da se radi o Ljeskovcu jer je Mašvina previsoko ali na karti ima vrh na Mašvini koji se zove Gradina.

[branko]

A možda i Tržačka kosa

[Sinisa]

Zanimljive stvari za raspravu. Evo zadatak kako iz dokumenata rekonstruirati dogadjaje od prije 201 godine.

[Sinisa]

Kako je izgledalo podrucje kod Dreznik grada 1788 prilikom napada.

[dragoo]

»Senjske« matične knjige-parice,župe Rakovica

Matične knjige,» parice« župe Rakovica koje su sačuvane iz prve polovice devetnaestog stoljeća, točnije od 1826 do 1842 godine,sa izostankom od nekoliko godina, a pronađene 2002 godine u Senju prilikom izložbe »Sakralna umjetnost u Hrvatskoj«, detaljno su pregledane i prevedene sa latinskog za Brajdić Selo ali ne i za samo mjesto Rakovicu.To su parice knjiga rođenih,vjenčanih i umrlih dobro očuvane.U to vrijeme u Rakovici župnik je bio velečasni Anton Grubelić, a knjige su lijepo i uredno pisane. Iako u njima nema važnih podataka za rodoslovlje,knjige su vrlo zanimljive.Na primjer,u knjizi vjenčanih nema kućnog broja,a u knjizi umrlih nema ni imena majke ni kućnog broja koji je inače drugdje upisivan u matične knjige toga doba !
Ipak pregledom ovih knjga iz navedenog povjesnog perioda za župu Rakovicu možemo izvući nekoliko zanimljivih zaključaka;
- U to vrijeme u rakovičkom kraju vladala je velika smrtnost djece, čak i starije dobi!
-Česta su imena koja kasnijiih godina a naročito u naše doba gotovo više ne susrećemo u Rakovičkom kraju
kao .,Agnes,Margarita,Doroteja,Jakov,Šimun,Vid,Bartol i dr.
-Mladi Rakovčani toga doba ženili su se i udavali vrlo mladi a često i maloljetni, pa je tako posebno vođena knjga vjenčanih za maloljetnike!
Ove nam knjige zbog gore navedenih nedostataka kod upisa kao što su kućni broj ,ime roditelja idr.mogu poslužiti u određenju porodičnog stabla samo kod rijetkih rakovičkih prezimena kao što su Grdić,Kolić i Rajković dok se kod češćih prezimena kao što su Sabljaci,Keseri,Pađeni i Gašparovići mogu odrediti samo u slučaju rijetkih muških imena te uz kombiniranje sa » roulingertlistama « Ogulinske pukovnije iz istog perioda / ev.vojnih obveznika /….U ovim knjigama paricama posebno se ističe zanimljivost da su svećenici a prije svega već spomenuti Anton Grubelić izuzetno pisali na starom hrvatskom / inače je sve ostalo pisano latinski ,/ navodili su posebne slučajeve kod rođenja,vjenčanja i smrti tadašnjih Rakovčana.Tako u knjizi umrlih za 1826 godinu nalazimo slijedeći vrlo zanimljiv i osebujan opis smrti jedne mlade Rakovčanke,a tekst lijepo napisan u orginalu glasi;
» Na 25-og ovega miseca pojde sa ovega svita ćer Pave Gašparovića, Kate stara 14 godin Koja bi ubijena s puške na polnoćki prid mojim stanom u kvartiru, kod crikve kola igrala,bi ispoviedena sama i pokopana u blizini cimetra… «
Ovaj zabilježeni slučaj pogibije mlade Rakovčanke kod crkve, na ponoćki, samo nam govori o burnom i opasnom životu tadašnjih stanovnika Rakovice kao i da tradicija » lude « pucnjave za ponoćku seže daleko u prošlost.!

[Jurica]

Drago nam je da imamo još jednog novog povjesničara na forumu sa zanimljivim povijesnim činjenicama. Očekujemo još tekstova.

[Sinisa]

Dobro dosao Dragooo.