MRAMOR
Jedna od najvećih enigma rakovačkog kraja svakako je velika kamenica Mramor na Zvirnjaku! Od najranije povijesti, okolni su stanovnici posjećivali Mramor kao posebno važno mjesto. Naime, govorilo se da i teški bolesnici ozdrave kad se napiju vode iz ove kamenice, a od davnina je služila i za čuvanje leda kojeg je po pričama bilo ponekad i do sred ljeta. Rakovački ugostitelji su naročito često koristili led iz Mramora i tako sve dok u drugoj polovici prošlog stoljeća nije došla struja….
Stari kolni put do Mramora duljine od otprilike jedan kilometar vodi od Strgarove kuće u Klancu pa se kroz laganu udolinu uspinje do šumovitog dijela Zvirnjaka. Zadnjih par sto metara dio puta koji nas vodi kroz šumu, dosta je loš i zapušten, tako da je do samog Mramora najbolje pješačiti.
U dolini obrasloj šumom i ne posebno dubokoj, a između velikih stijena koje kao da su nekad davno bile dio nekog velikog suhozida , smještena je pod jednom stijenom, okrenuta sjeveroistoku ova čuvena kamenica. Prilaz je sada dosta težak. Međutim u vrijeme korištenja kamenice bile su po pričanju starijih kamene škrilje koje su se koristile kao stepenice, ali su se u zadnjih pedesetak godina nekorištenja urušile i obrasle nanosima šušnja i zemlje…
Foto mramora iz rujna 2013
PRIRODNI FENOMENI RAKOVAČKOG KRAJA
Re: PRIRODNI FENOMENI RAKOVAČKOG KRAJA
Dvije slike sa današnjim datumom i malo većom rezolucijom
Re: PRIRODNI FENOMENI RAKOVAČKOG KRAJA
ovdje je slika Čavlenovca iz 2014 godine
ČAVLENOVAC
O potoku Čavlenovcu i njegovoj prošlosti i sadašnjosti u nama poznatoj rakovičkoj povjesti, zasigurni se puno toga može napisati…
Ovo je poslije potoka Rakovice, najpoznatiji rakovičkih potok !
Ulijeva se u potok Rakovicu samo nekoliko desetaka metara nizvodno od vrela Jezerca, točnije nešto prije ceste za Rakovičko Selište .
U najstarijim kartama rakovičkog područja iz 1767 godine, kad je kraj istočno od potoka Rakovice bio još pod turskom upravom , ucrtan je i potok Čavlenovac cijelim svojim tokom sa dva dijela koja se prije utoka u Rakovicu spajaju u jedan potok i to ispod brda Mihaljevac , danas Duićev gaj .
Na karti iz 1767 nije još upisano ime potoka, što ne znači da ga nije imao, ali je zato na karti novo oslobođenog rakovičkog područja iz 1802 godine već upisano ime ovog potoka , Čavlenovac. Na potoku je nedaleko od ušća ucrtan i mlin sa prilaznim putem od Duićeve kuće. Ovo nam govori da je Čavlenovac i u to vrijeme bez obzira na svoj kratki tok, bio vrlo bogat sa vodom. U kasnijem periodu devetnaestog i dvadesetog stoljeća, rakovčani će obilato koristiti blagodati bogatstva vodom ovog potoka koji ni kod najvećih suša nije ostajao bez vode! U drugoj polovici dvadesetog stoljeća na vrelu Čavlenovca su stanovnici Rakovičkog Selišta napravili i vodovod koji je bio u funkciji sve do Domovinskog rata !
Ime Čavlenovac potok je vjerojatno dobio još u pred tursko doba kad je i većina toponima ovog kraja dobila imena najčešće prema prezimenima starog hrvatskog stanovništva čiji su potomci mahom izbjegli pred turskim provalama u sjevernije krajeve Hrvatske,Slovenije i Gradišća u Austriji. Bili su to ; Gavranići, Lipovci, Mihaljevići, Držanići, Pogledići,Oštrinići,Čavlenići i dr.
Online
Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 0 gostiju.