Ursel ,,forumaš zna podosta o vjeri,,čini mi se i ryan,,pogotovo Branko!
I ja sam tu kao neki,,"crkveni miš" mada ne idem baš u crkvu ali vjerujem i studirao sam na Katoličkoj Bogosloviji,,,neznam sve ali znam dosta!
Nema nas puno forumaša ali,sve nas je više!Nek forum živne,a debate su za to,,,numero uno!
Pa ajmo pitati i probati odgovarati na postavljena pitanja!
Konkretna,,jasna!Vjernici nisu glupi(u svijetu je više vjernika BTW nego nevjernika a nisu glupani ni nevjetnici!
Svaki svog konja za trku ima!
Zašto ,baš tog konja jašemo?
Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
Evo za uvod,,malo vjetra u jedra(s moje strane)!
Da li Bog postoji? Postoji li dokaz za postojanje Boga?
Odgovor: Da li Bog postoji? Nalazim interesantno da se toliko mnogo pažnje pridaje ovoj raspravi. Najnovija istraživanja nam kažu da preko 90% ljudi na zemlji danas vjeruje u postojanje Boga ili neke više sile. Ipak, nekako je odgovornost pala na one koji vjeruju u Božije postojanje da nekako dokažu da on zaista postoji. Po meni, trebalo bi da bude obrnuto.
Međutim, ne može se dokazati da li Bog postoji ili ne. Biblija čak kaže da mi moramo vjerom da prihvatimo činjenicu da Bog postoji, “A bez vjere nemoguće mu je ugoditi, jer onaj koji želi pristupiti Bogu mora vjerovati da postoji Bog i da nagrađuje one koji ga traže” (Hebrejima 11:6). Da je Bog tako želio, mogao je jednostavno da se pojavi i dokaže čitavom svijetu da postoji. Ali, da je to uradio, ne bi bilo potrebe za vjerom. “Isus mu reče: ‘Jer me vidiš, vjeruješ. Blago onima koji će vjerovati, a da nisu vidjeli’” (Ivan 20:29).
To, međutim, ne znači da ne postoji dokaz Božijeg postojanja. Biblija objavljuje, “Nebesa slavu Božju kazuju, naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih. Dan danu to objavljuje, a noć noći glas predaje. Nije to riječ, a ni govor nije, nije ni glas što se može čuti, al’ po zemlji razliježe se jeka, riječi sve do nakraj svijeta sežu” (Psalam 19:2-5). Ako pogledamo na zvijezde, uvidimo beskrajnost svemira, posmatramo čuda prirode, vidimo ljepotu zalaska sunca – sve će nas to uputiti na Boga Stvoritelja. Ako to nije dovoljno, postoji i dokaz o Bogu u našim srcima. Propovjednik 3:11 nam kaže, “…iako je dopustio čovjeku uvid u vjekove…” Postoji nešto duboko u našem biću što prepoznaje da postoji nešto iznad ovog života i neko iznad ovog svijeta. Možemo intelektualno da poričemo ovu spoznaju, ali Božije pristustvo u nama i kroz nas je još uvijek tu. Uprkos svega ovoga, Biblija nas upozorava da će neki još uvijek poricati Božije postojanje, “Bezumnik reče u srcu: ‘Nema Boga.’” (Psalam 14:1). S obzirom na to da 98% ljudi kroz historiju, u svim kulturama, u svim civilizacijama, na svim kontinentima vjeruje u postojanje neke vrste Boga – mora da postoji nešto (ili neko) što prouzrokuje ovo vjerovanje.
Pored biblijskih argumenata za Božije postojanje, postoje i logični argumenti. Prvo, tu su ontološki argumenti. Najpopularniji oblik ontološkog argumenta u osnovi koristi pojam Boga da dokaže njegovo postojanje. On počinje definicijom Boga, kao “nekoga od koga se niko veći ne može zamisliti.” Onda se raspravlja da postojati je veće nego ne postojati i zato najveće moguće biće mora da postoji. Ako Bog ne bi postojao, onda on ne bi bio najveće biće koje se može zamisliti – ali to bi bilo konradiktorno samoj definiciji Boga. Drugi je teološki argument. Teološki argument je da, s obzirom na to da svemir očituje tako divan dizajn, mora da postoji i Božanski kreator. Na primjer, da je zemlja samo nekoliko stotina kilometara bliža ili dalja od sunca, ne bi bila sposobna da podržava mnogo života kao što to sada čini. Da su elementi u našoj atmosferi samo nekoliko procenata različiti, svako živo biće na zemlji bi umrlo. Vjerovatnoća da se jedan molekul proteina slučajno stvori je 1 u 10243 (to je 10 praćeno sa 243 nule). Jedna ćelija se sastoji od miliona proteinskih molekula.
Treći logični argument za Božije postojanje je nazvan kosmološki argument. Svaka posljedica mora da ima uzrok. Ovaj univerzum i sve u njemu je jedna posljedica. Mora da postoji nešto što je prouzrokovalo postojanje svega. U krajnjem slučaju, mora da postoji nešto “ne-uzrokovano”, što je uzrokovalo nastanak svega ostalog. To nešto “ne-uzrokovano” je Bog. Četvrti argument je poznat kao moralni argument. Svaka kultura kroz historiju je imala neki oblik zakona. Svi imaju osjećaj za dobro i loše. Ubistvo, laganje, krađa i nemoral su gotovo uopšteno neprihvatljivi. Odakle je ovaj osjećaj za dobro i zlo došao, ako ne od svetog Boga?
Uprkos svega ovoga, Biblija nam govori da će ljudi odbiti jasnu i neosporivu spoznaju Boga i, umjesto toga, vjerovati laži. Rimljanima 1:25 izjavljuje, “(oni) su istinu Božju zamijenili lažju te se klanjali i iskazivali štovanje stvorenju mjesto Stvoritelju, koji je slavljen zauvijek. Amen.” Biblija također objavljuje da ljudi nemaju izgovor što nevjeruju u Boga, “Uistinu, njegova se nevidljiva svojstva, njegova vječna moć i božanstvo, promatrana po njihovim djelima, opažaju od postanka svijeta. Tako nemaju isprike” (Rimljanima 1:20).
Ljudi tvrde da ne vjeruju u Boga jer to “nije naučno” ili zato što “nema dokaza”. Istinski razlog je da jednom kad ljudi priznaju da Bog postoji, moraju i da shvate da su mu odgovorni i da im je potrebno njegovo oproštenje (Rimljanima 3:23; 6:23). Ako Bog postoji, onda smo odgovorni za svoje postupke pred njim. Ako ne postoji, onda možemo da radimo šta god želimo, bez brige da će nas Bog osuditi. Ja vjerujem da je to razlog zašto se mnogi u našem društvu tako čvrsto drže evolucije – da bi ljudi imali alternativu u odnosu na vjerovanje u Boga Stvoritelja. Bog postoji i, na kraju krajeva, svi znaju da on postoji. Sama činjenica da neko tako agresivno pokušava da ospori njegovo postojanje je ustvari argument za to da on postoji.
Dopustite mi još jedan, posljednji, argument za Božije postojanje. Kako znam da on postoji? Znam, jer ja razgovaram sa njim svaki dan. Ja ne čujem svojim ušima da mi on odgovara, ali osjećam njegovo prisustvo, njegovo vođstvo, ja poznajem njegovu ljubav, žudim za njegovom milošću. Neke stvari koje su se dogodile u mom životu ne mogu se nikako drugačije objasniti, osim Bogom. Bog me je tako čudesno spasio i promijenio moj život, tako da ne mogu drugačije, nego da priznam i slavim njegovo postojanje. Nijedan od ovih argumenata sam po sebi ne može ubijediti nikoga ko odbija da prizna ono što je toliko jasno. Na kraju, Božije postojanje mora da bude prihvaćeno vjerom (Hebreji 11:6). Vjera u Boga nije slijepi skok u tamu, već siguran korak u dobro osvijetljenu sobu, gdje 90% ljudi već stoji!
C/P
>>Meni je malo nategnuto ovo90% ljudi,,hm,
Mislim da je puno manje onih koji vjeruju srcem!
Netko može vjerovati a da i nije vjernik!Jer,vjera je život a ne deklaratvino izjašnjavanje!
Da li Bog postoji? Postoji li dokaz za postojanje Boga?
Odgovor: Da li Bog postoji? Nalazim interesantno da se toliko mnogo pažnje pridaje ovoj raspravi. Najnovija istraživanja nam kažu da preko 90% ljudi na zemlji danas vjeruje u postojanje Boga ili neke više sile. Ipak, nekako je odgovornost pala na one koji vjeruju u Božije postojanje da nekako dokažu da on zaista postoji. Po meni, trebalo bi da bude obrnuto.
Međutim, ne može se dokazati da li Bog postoji ili ne. Biblija čak kaže da mi moramo vjerom da prihvatimo činjenicu da Bog postoji, “A bez vjere nemoguće mu je ugoditi, jer onaj koji želi pristupiti Bogu mora vjerovati da postoji Bog i da nagrađuje one koji ga traže” (Hebrejima 11:6). Da je Bog tako želio, mogao je jednostavno da se pojavi i dokaže čitavom svijetu da postoji. Ali, da je to uradio, ne bi bilo potrebe za vjerom. “Isus mu reče: ‘Jer me vidiš, vjeruješ. Blago onima koji će vjerovati, a da nisu vidjeli’” (Ivan 20:29).
To, međutim, ne znači da ne postoji dokaz Božijeg postojanja. Biblija objavljuje, “Nebesa slavu Božju kazuju, naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih. Dan danu to objavljuje, a noć noći glas predaje. Nije to riječ, a ni govor nije, nije ni glas što se može čuti, al’ po zemlji razliježe se jeka, riječi sve do nakraj svijeta sežu” (Psalam 19:2-5). Ako pogledamo na zvijezde, uvidimo beskrajnost svemira, posmatramo čuda prirode, vidimo ljepotu zalaska sunca – sve će nas to uputiti na Boga Stvoritelja. Ako to nije dovoljno, postoji i dokaz o Bogu u našim srcima. Propovjednik 3:11 nam kaže, “…iako je dopustio čovjeku uvid u vjekove…” Postoji nešto duboko u našem biću što prepoznaje da postoji nešto iznad ovog života i neko iznad ovog svijeta. Možemo intelektualno da poričemo ovu spoznaju, ali Božije pristustvo u nama i kroz nas je još uvijek tu. Uprkos svega ovoga, Biblija nas upozorava da će neki još uvijek poricati Božije postojanje, “Bezumnik reče u srcu: ‘Nema Boga.’” (Psalam 14:1). S obzirom na to da 98% ljudi kroz historiju, u svim kulturama, u svim civilizacijama, na svim kontinentima vjeruje u postojanje neke vrste Boga – mora da postoji nešto (ili neko) što prouzrokuje ovo vjerovanje.
Pored biblijskih argumenata za Božije postojanje, postoje i logični argumenti. Prvo, tu su ontološki argumenti. Najpopularniji oblik ontološkog argumenta u osnovi koristi pojam Boga da dokaže njegovo postojanje. On počinje definicijom Boga, kao “nekoga od koga se niko veći ne može zamisliti.” Onda se raspravlja da postojati je veće nego ne postojati i zato najveće moguće biće mora da postoji. Ako Bog ne bi postojao, onda on ne bi bio najveće biće koje se može zamisliti – ali to bi bilo konradiktorno samoj definiciji Boga. Drugi je teološki argument. Teološki argument je da, s obzirom na to da svemir očituje tako divan dizajn, mora da postoji i Božanski kreator. Na primjer, da je zemlja samo nekoliko stotina kilometara bliža ili dalja od sunca, ne bi bila sposobna da podržava mnogo života kao što to sada čini. Da su elementi u našoj atmosferi samo nekoliko procenata različiti, svako živo biće na zemlji bi umrlo. Vjerovatnoća da se jedan molekul proteina slučajno stvori je 1 u 10243 (to je 10 praćeno sa 243 nule). Jedna ćelija se sastoji od miliona proteinskih molekula.
Treći logični argument za Božije postojanje je nazvan kosmološki argument. Svaka posljedica mora da ima uzrok. Ovaj univerzum i sve u njemu je jedna posljedica. Mora da postoji nešto što je prouzrokovalo postojanje svega. U krajnjem slučaju, mora da postoji nešto “ne-uzrokovano”, što je uzrokovalo nastanak svega ostalog. To nešto “ne-uzrokovano” je Bog. Četvrti argument je poznat kao moralni argument. Svaka kultura kroz historiju je imala neki oblik zakona. Svi imaju osjećaj za dobro i loše. Ubistvo, laganje, krađa i nemoral su gotovo uopšteno neprihvatljivi. Odakle je ovaj osjećaj za dobro i zlo došao, ako ne od svetog Boga?
Uprkos svega ovoga, Biblija nam govori da će ljudi odbiti jasnu i neosporivu spoznaju Boga i, umjesto toga, vjerovati laži. Rimljanima 1:25 izjavljuje, “(oni) su istinu Božju zamijenili lažju te se klanjali i iskazivali štovanje stvorenju mjesto Stvoritelju, koji je slavljen zauvijek. Amen.” Biblija također objavljuje da ljudi nemaju izgovor što nevjeruju u Boga, “Uistinu, njegova se nevidljiva svojstva, njegova vječna moć i božanstvo, promatrana po njihovim djelima, opažaju od postanka svijeta. Tako nemaju isprike” (Rimljanima 1:20).
Ljudi tvrde da ne vjeruju u Boga jer to “nije naučno” ili zato što “nema dokaza”. Istinski razlog je da jednom kad ljudi priznaju da Bog postoji, moraju i da shvate da su mu odgovorni i da im je potrebno njegovo oproštenje (Rimljanima 3:23; 6:23). Ako Bog postoji, onda smo odgovorni za svoje postupke pred njim. Ako ne postoji, onda možemo da radimo šta god želimo, bez brige da će nas Bog osuditi. Ja vjerujem da je to razlog zašto se mnogi u našem društvu tako čvrsto drže evolucije – da bi ljudi imali alternativu u odnosu na vjerovanje u Boga Stvoritelja. Bog postoji i, na kraju krajeva, svi znaju da on postoji. Sama činjenica da neko tako agresivno pokušava da ospori njegovo postojanje je ustvari argument za to da on postoji.
Dopustite mi još jedan, posljednji, argument za Božije postojanje. Kako znam da on postoji? Znam, jer ja razgovaram sa njim svaki dan. Ja ne čujem svojim ušima da mi on odgovara, ali osjećam njegovo prisustvo, njegovo vođstvo, ja poznajem njegovu ljubav, žudim za njegovom milošću. Neke stvari koje su se dogodile u mom životu ne mogu se nikako drugačije objasniti, osim Bogom. Bog me je tako čudesno spasio i promijenio moj život, tako da ne mogu drugačije, nego da priznam i slavim njegovo postojanje. Nijedan od ovih argumenata sam po sebi ne može ubijediti nikoga ko odbija da prizna ono što je toliko jasno. Na kraju, Božije postojanje mora da bude prihvaćeno vjerom (Hebreji 11:6). Vjera u Boga nije slijepi skok u tamu, već siguran korak u dobro osvijetljenu sobu, gdje 90% ljudi već stoji!
C/P
>>Meni je malo nategnuto ovo90% ljudi,,hm,
Mislim da je puno manje onih koji vjeruju srcem!
Netko može vjerovati a da i nije vjernik!Jer,vjera je život a ne deklaratvino izjašnjavanje!
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
POSTOJI LI BOG?
Zar ne biste voljeli da vam barem jednom netko pokaže dokaz da Bog postoji? Bez pritiska. Bez izjava poput: «Samo moraš vjerovati.» Pa, evo, najiskrenije ću pokušati ponuditi nekoliko argumenata za postojanje Boga.
Ali prvo razmislite o sljedećem. Ako se osoba protivi čak i mogućnosti postojanja Boga, tada se svaki dokaz može racionalizirati ili nekako objasniti. Primjer toga bio bi da netko odbija vjerovati kako su ljudi bili na mjesecu. Nikakva količina informacija neće promijeniti mišljenje te osobe. Fotografije astronauta kako hodaju mjesecom, intervjui s astronautima, kamenje s mjeseca...svi ti dokazi su bezvrijedni, budući da je osoba već odlučila kako ljudi ne mogu ići na mjesec.
Kada se radi o mogućnosti postojanja Boga, Biblija govori kako su neki ljudi vidjeli dovoljno dokaza, ali su potisnuli istinu o Bogu. S druge strane, za one koji žele upoznati Boga ukoliko on postoji, kaže: «Tražit ćete me i naći ćete me jer ćete me tražiti svim srcem svojim. I pustit ću da me nađete.» Prije nego što razmotrite činjenice koje ukazuju na postojanje Boga, zapitajte se: «Ako Bog postoji, želim li ga upoznati?» Dakle, evo nekoliko argumenata...
1. Postoji li Bog? Kompleksnost našeg planeta ukazuje na hotimičnog dizajnera koji ne samo da je stvorio svemir, već ga održava i danas.
Mogla bih dati mnogo primjera koji ukazuju na Božji dizajn, vjerojatno bezbroj. Ali evo samo nekoliko njih:
Zemlja...njezina veličina je savršena. Veličina zemlje te odgovarajuća sila gravitacije zadržava tanki omotač koji se sastoji uglavnom od dušika i kisika i proteže se nešto više od 50 km iznad zemljine površine. Kada bi zemlja bila manja, postojanje atmosfere ne bi bilo moguće, kao što je to slučaj na planetu Merkuru. Kada bi bila veća, atmosfera bi sadržavala slobodni vodik, kao na Jupiteru. Zemlja je jedini planet opremljen atmosferom koja sadrži pravi omjer plinova koji održavaju život na planetu, životinjski i ljudski.
Zemlja se nalazi na pravoj udaljenosti od sunca. Pogledajte temperaturne razlike koje imamo, otprilike od -30°C do +50°C. Kada bi zemlja bila imalo dalje od sunca, smrznuli bismo se. Malo bliže suncu bismo izgorjeli. Čak i decimalna razlika u sadašnjem položaju zemlje u odnosu na sunce učinila bi život na zemlji nemogućim. Zemlja ostaje na ovoj savršenoj udaljenosti od sunca dok se okreće oko njega brzinom od oko 67, 000 m/h. Također se okreće oko svoje osi čime omogućuje čitavoj površini zemlje da se pravilno grije i hladi svaki dan. A i naš mjesec je savršene veličine i na savršenoj udaljenosti od zemlje s obzirom na silu gravitacije. Mjesec stvara važna gibanja oceana tako da vode oceana ne stagniraju, a opet on spriječava prelijevanje ogromnih oceana preko kontinenata.
Voda...bezbojna, bez mirisa i okusa, a opet, nijedno živo biće ne može preživjeti bez nje. Biljke, životinje i ljudska bića sastoje se većinom od vode (oko 2/3 ljudskog tijela čini voda). Vidjet ćete zašto su kvalitete vode jedinstveno primjerene za održavanje života:
Ima neobično visoku točku vrelišta i točku smrzavanja.Voda nam omogućuje da živimo u okolini gdje se događaju fluktuacije temperaturnih promjena, održavajući temperaturu našega tijela oko stabilnih 37°C.
Voda je univerzalno otapalo. Ovo svojstvo vode znači da tisuće kemikalija, minerala i hranjivih tvari mogu biti prenijete kroz naše tijelo sve do najmanjih krvnih stanica.
Voda je jednako tako i kemijski neutralna. Voda omogućuje našem tijelu da apsorbira hranu, lijekove i minerale, bez da utječe na sadržaj tvari koje prenosi.
Voda ima jedinstvenu površinsku napetost. Voda u biljkama iz tog razloga može teći prema gore, usprkos gravitaciji, čime donosi životno važne hranjive tvari vrhovima čak i najvišeg drveta.
Voda se smrzava od vrha prema dolje i pluta pa ribe mogu preživjeti zimu.
97% vode na zemlji nalazi se u oceanima. Ali na našoj zemlji postoji dizajnirani sustav koji odstranjuje sol iz vode i tada tu vodu distribuira širom zemaljske kugle. Isparavanje uzima vodu iz oceana, ostavljajući sol, formira oblake koje vjetar lako pokreće te tako raznosi vodu širom kopnenih površina za vegetaciju, životinje i ljude. To je sustav pročišćavanja i opskrbe koji održava život na zemlji, sustav recikliranja i ponovnog korištenja vode.
2. Postoji li Bog? Kompleksnost ljudskog mozga ukazuje na višu inteligenciju koja stoji iz njega.
Ljudski mozak...simultano procesuira nevjerojatnu količinu informacija. Vaš mozak prima sve boje i predmete koje vidite u svojoj okolini, temperaturu oko vas, pritisak vaših stopala na pod, zvukove oko vas, suhoću vaših usta, čak i materijal vaše tipkovnice. Vaš mozak procesuira sve vaše misli, emocije i sjećanja. Istovremeno, vaš mozak prati sve tekuće funkcije vašega tijela kao što su disanje, pokretanje očnih kapaka, glad, pokretanje mišića u vašim rukama. Ljudski mozak procesuira više od milijun poruka u sekundi. Vaš mozak procjenjuje važnost svih podataka, filtrirajući one koji su relativno nevažni. Upravo ta funkcija omogućuje vam da se usredotočite i djelujete u vašem svijetu. Mozak radi s više od milijun informacija svake sekunde, a omogućuje vam da djelujete u pogledu onih koje su primjerene...može li to biti puki slučaj? Jesu li to bili samo biološki uzroci koji su tako savršeno formirali pravo tkivo, protok krvi, neurone, strukturu? Čudesnost tog organa nadilazi njegovu funkcionalnost. U njemu je inteligencija, sposobnost razmišljanja, osjećaja, kretanja i odnosa prema drugima. Kako objasniti ljudski mozak?
3. Postoji li Bog? «Slučaj» ili «prirodni uzroci» nisu dostatna objašnjenja.
Alternativa postojanju Boga jest da je sve što postoji oko nas nastalo prirodnim uzrocima i slučajno. Ako netko baci kocku, vjerojatnost dobijanja šestice je jedna stvar. Ali vjerojatnost da se pojavi točkica na praznoj kocki je nešto sasvim drugo. Pasteur je dokazao još desetljećima ranije (a znanost još i danas to potvrđuje), kako život ne može nastati iz ne-života. Otkud je došao ljudski, životinjski, biljni život
Također, prirodni uzroci su neprikladno objašnjenje za količinu preciznih informacija u ljudskoj DNK. Osoba koja odbacuje Boga ostaje sa zaključkom kako je sve ovo nastalo bez razloga, neplanski i samo je puka sreća. Promatrati kompleksan dizajn DNK i pripisati ga sreći nije intelektualno dostatno.
4. Postoji li Bog? Kako bi sa sigurnošću ustvrdila da ne postoji Bog, osoba mora zanemariti strast ogromnoga broja ljudi koji su uvjereni da Bog postoji.
To ne znači da, ako dovoljno ljudi vjeruje u nešto, to mora biti istinito. Znanost je, na primjer, otkrila nove istine o svemiru koje su prevladale nad starima. No kako je znanost napredovala, niti jedno znanstveno otkriće nije pobilo brojčanu vjerojatnost inteligentnog uma koji stoji iza svega. U stvari, što više znanost otkriva o ljudskom životu i svemiru, zaključujemo kako je on još kompleksniji i precizno dizajniran. Umjesto da ukazuju na nepostojanje Boga, dokaza za inteligentni izvor ima sve više. Ali nije sve u objektivnim dokazima.
Ima tu nešto više. Kroz povijest, milijarde ljudi u svijetu su svjedočile za svoja čvrsta uvjerenja o postojanju Boga – koja dolaze od njihovog subjektivnog, osobnog odnosa s Bogom. Milijuni ljudi danas mogu dati detaljan izvještaj o njihovom iskustvu s Bogom. Oni će vam pričati o odgovorenoj molitvi i, specifično, o čudesnim načinima na koje je Bog ispunio njihove potrebe i vodio ih u donošenju važnih osobnih odluka. Ponudit će vam, ne samo opis svojih uvjerenja, već i detaljne izvještaje o tome kako je Bog djelovao u njihovim životima. Mnogi vjeruju kako postoji Bog pun ljubavi u kojega se mogu pouzdati. Ako ste skeptik, možete li sa sigurnošću reći: «Ja sam potpuno u pravu, a svi oni su u krivu u pogledu Boga»?
5. Postoji li Bog? Znamo da Bog postoji jer nas on privlači k sebi. On stalno poduzima inicijativu i traži nas kako bismo došli k njemu.
Ja sam jednom davno bila ateist. Kao i mnogim drugim ateistima, jako su mi smetali ljudi koji su vjerovali u Boga. Što je to s nama ateistima da ulažemo toliko mnogo vremena, pažnje i energije kako bismo opovrgnuli nešto za što uopće ne vjerujemo da postoji? Kada sam ja bila ateist, svoje sam namjere pripisivala svojoj brizi za te jadne, razočarane ljude... željela sam im pomoći da shvate kako je njihova nada u potpunosti neosnovana. Da budem iskrena, imala sam i drugi motiv. Dok sam izazivala one koji su vjerovali u Boga, duboko u sebi sam se bojala kako bi me oni mogli uvjeriti u suprotno. Jedan dio mojih nastojanja je išao u smjeru da se oslobodim pitanja o Bogu. Ako mogu uvjerljivo dokazati vjernicima da su u krivu, problem je riješen i mogu slobodno nastaviti sa svojim životom.
Nisam razumjela da je razlog zašto je ta tema toliko opterećivala moj um bio to da je Bog vršio taj pritisak. Došla sam do saznanja da Bog želi da ga upoznamo. On nas je stvorio s namjerom da ga upoznamo. Okružio nas je dokazima o sebi i drži pitanje svog postojanja izravno ispred nas. Osjećala sam se kao da ne mogu pobjeći od razmišljanja o postojanju Boga. U stvari, dan kada sam odlučila priznati da Bog postoji, moja je molitva počela ovako: «OK, pobijedio si...» Moguće je da je glavni razlog zašto ateistima toliko smetaju ljudi koji vjeruju u Boga taj što ih Bog aktivno privlači.
Ja nisam jedina osoba koja je imala ovakvo iskustvo. Malcolm Muggeridge, socijalist i filozof, piše: «Imao sam osjećaj da sam nekako, i pored moje vlastite istrage, privučen.» C. S. Lewis rekao je kako se sjeća, «...jedne noći za drugom, kad god su moje misli odlutale na trenutak od moga rada, osjećaja upornog, nepopustljivog prisustva Onoga koga toliko snažno nisam želio upoznati. Predao sam se i priznao kako je Bog Bog, kleknuo i molio: te noći, možda najpotišteniji i najnevoljniji obraćenik u cijeloj Engleskoj.»
Lewis nastavlja kako je napisao knjigu «Iznenađen radošću» kao rezultat toga što je upoznao Boga. Niti ja nisam imala neka očekivanja nakon što sam priznala postojanje Boga. No u narednih nekoliko mjeseci bila sam zadivljena ljubavlju koju mi je iskazao.
6. Postoji li Bog? Pored svih drugih otkrivenja o Bogu, Isus Krist je najjasnija, najspecifičnija slika kako nas Bog privlači k sebi.
Zašto Isus? Pogledajte malo najveće religije svijeta i naći ćete Budu, Muhameda, Konfucija, Mojsija koji su se identificirali kao učitelji i proroci. Nijedan od njih nije nikada tvrdio da je Bog. Začuđujuće, Isus je to tvrdio za sebe. To je ono po čemu se Isus razlikuje od svih ovih vođa. On je rekao kako Bog postoji i kako ga upravo gledate. Iako je govorio o svom nebeskom Ocu, nije govorio s pozicije odvojenosti, nego vrlo bliske povezanosti, jedinstvene u čovječanstvu. Isus je rekao kako je onaj tko je vidio njega, vidio i Oca, a svatko tko je vjerovao u njega, vjerovao je u Oca.
Rekao je «Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života.» On je tvrdio kako ima atribute koje može imati samo Bog: da može opraštati ljudima grijehe, osloboditi ih od navike grijeha, pružiti ljudima izobilniji život i dati im vječni život na nebu. Za razliku od drugih učitelja koji su upućivali ljude na svoje riječi, Isus je upućivao ljude na sebe. Nije rekao: «Slijedite moje riječi i naći ćete istinu.» Rekao je: «Ja sam Put i Istina i Život: nitko ne dolazi Ocu osim po meni.»
Koji dokaz je Isus dao kako bi potkrijepio tvrdnje o svojoj božanskoj prirodi? Činio je stvari koje ljudi ne mogu činiti. Isus je činio čuda. Iscjeljivao je ljude...slijepe, hrome, gluhe, čak je neke uskrsnuo od mrtvih. Imao je moć nad stvarima...stvorio je hranu iz ničega, dovoljno kako bi nahranio nekoliko tisuća ljudi. Činio je čuda u prirodi...hodao po vodi, zapovijedao oluji da prestane zbog šačice njegovih prijatelja. Ljudi iz svih krajeva su slijedili Isusa jer je neprestano ispunjavao njihove potrebe, čineći čuda. Rekao je ljudima da ako ne žele vjerovati njegovim riječima, trebali bi barem vjerovati čudima koja su vidjeli.
Isus Krist je pokazao da je Bog nježan, pun ljubavi, svjestan naše egocentričnosti i nedostataka, ali i duboko željan odnosa s nama. Isus je otkrio da, iako nas Bog vidi kao grešnike koji zaslužuju da budu kažnjeni, njegova ljubav za nas je prevladala i Bog je smislio drugi plan. Bog sam je postao čovjekom i primio kaznu za naše grijehe umjesto nas. Zvuči apsurdno? Možda, ali mnogi očevi puni ljubavi rado bi zamjenili mjesta sa svojim djetetom na onkološkom bolničkom odjelu kada bi to bilo moguće. Biblija kaže da mi možemo voljeti Boga zato što je on prvi volio nas.
Isus je umro umjesto nas kako bi nama bilo oprošteno. Od svih religija poznatih čovječanstvu, samo u Isusu ćete vidjeti kako Bog poseže za čovjekom, osiguravajući nam put u odnos s njime. Isus pokazuje božansko srce puno ljubavi, brine se za naše potrebe, privlači nas k sebi. Zbog Isusove smrti i uskrsnuća, on nam danas nudi novi život. Možemo dobiti oproštenje, možemo biti prihvaćeni od Boga i istinski ljubljeni. On kaže: «Ljubavlju vječnom ljubih te, zato ti sačuvah milost.» To je Bog na djelu.
Postoji li Bog? Ako želite saznati, istražite Isusa Krista. Rečeno nam je: «Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, već da ima život vječni.»
Bog nas ne prisiljava da vjerujemo u njega, iako bi to mogao. Umjesto toga, on je osigurao dovoljno dokaza za svoje postojanje kako bismo svojevoljno odgovorili na njegov poziv. Savršena udaljenost zemlje od sunca, jedinstvena kemijska svojstva vode, ljudski mozak, DNK, brojnost ljudi koji svjedoče za Boga, težnja u našem srcu i umu da ustanovimo postoji li Bog, voljnost Boga da nam se objavi kroz Krista.
Ako želite započeti odnos s Bogom možete to učiniti sada.
To je vaša odluka, nema tu nikakve prisile. Ali ako želite primiti Božje oproštenje i stupiti u odnos s njime, možete to učiniti upravo sada, tako što ćete ga zamoliti da vam oprosti i da uđe u vaš život. Isus je rekao: «Evo, stojim na vratima i kucam. Ako tko čuje moj glas i otvori vrata, ući ću k njemu…» Ako želite to učiniti, ali niste sigurni kako to reći, ovo vam može pomoći kao primjer: «Isuse, hvala ti što si umro za moje grijehe. Ti znaš kako sam živio i da mi je potrebno oproštenje. Upravo sada te molim da mi oprostiš i da uđeš u moj život. Želim te stvarno poznavati. Dođi u moj život sada. Hvala ti što ti želiš odnos samnom. Amen.»
Bog vidi vaš odnos s njim kao trajan. Svima koji vjeruju u njega Isus je rekao: «Ja ih poznajem i one idu za mnom. Ja im dajem vječni život. One sigurno neće nigda propasti i nitko ih neće oteti iz moje ruke.»
Dakle, postoji li Bog? Nakon razmatranja ovih činjenica, može se zaključiti kako Bog pun ljubavi postoji i kako ga možemo upoznati na intiman, osoban način. Ako trebate više informacija o Isusovim tvrdnjama o njegovoj božanskoj prirodi ili o postojanju !
Zar ne biste voljeli da vam barem jednom netko pokaže dokaz da Bog postoji? Bez pritiska. Bez izjava poput: «Samo moraš vjerovati.» Pa, evo, najiskrenije ću pokušati ponuditi nekoliko argumenata za postojanje Boga.
Ali prvo razmislite o sljedećem. Ako se osoba protivi čak i mogućnosti postojanja Boga, tada se svaki dokaz može racionalizirati ili nekako objasniti. Primjer toga bio bi da netko odbija vjerovati kako su ljudi bili na mjesecu. Nikakva količina informacija neće promijeniti mišljenje te osobe. Fotografije astronauta kako hodaju mjesecom, intervjui s astronautima, kamenje s mjeseca...svi ti dokazi su bezvrijedni, budući da je osoba već odlučila kako ljudi ne mogu ići na mjesec.
Kada se radi o mogućnosti postojanja Boga, Biblija govori kako su neki ljudi vidjeli dovoljno dokaza, ali su potisnuli istinu o Bogu. S druge strane, za one koji žele upoznati Boga ukoliko on postoji, kaže: «Tražit ćete me i naći ćete me jer ćete me tražiti svim srcem svojim. I pustit ću da me nađete.» Prije nego što razmotrite činjenice koje ukazuju na postojanje Boga, zapitajte se: «Ako Bog postoji, želim li ga upoznati?» Dakle, evo nekoliko argumenata...
1. Postoji li Bog? Kompleksnost našeg planeta ukazuje na hotimičnog dizajnera koji ne samo da je stvorio svemir, već ga održava i danas.
Mogla bih dati mnogo primjera koji ukazuju na Božji dizajn, vjerojatno bezbroj. Ali evo samo nekoliko njih:
Zemlja...njezina veličina je savršena. Veličina zemlje te odgovarajuća sila gravitacije zadržava tanki omotač koji se sastoji uglavnom od dušika i kisika i proteže se nešto više od 50 km iznad zemljine površine. Kada bi zemlja bila manja, postojanje atmosfere ne bi bilo moguće, kao što je to slučaj na planetu Merkuru. Kada bi bila veća, atmosfera bi sadržavala slobodni vodik, kao na Jupiteru. Zemlja je jedini planet opremljen atmosferom koja sadrži pravi omjer plinova koji održavaju život na planetu, životinjski i ljudski.
Zemlja se nalazi na pravoj udaljenosti od sunca. Pogledajte temperaturne razlike koje imamo, otprilike od -30°C do +50°C. Kada bi zemlja bila imalo dalje od sunca, smrznuli bismo se. Malo bliže suncu bismo izgorjeli. Čak i decimalna razlika u sadašnjem položaju zemlje u odnosu na sunce učinila bi život na zemlji nemogućim. Zemlja ostaje na ovoj savršenoj udaljenosti od sunca dok se okreće oko njega brzinom od oko 67, 000 m/h. Također se okreće oko svoje osi čime omogućuje čitavoj površini zemlje da se pravilno grije i hladi svaki dan. A i naš mjesec je savršene veličine i na savršenoj udaljenosti od zemlje s obzirom na silu gravitacije. Mjesec stvara važna gibanja oceana tako da vode oceana ne stagniraju, a opet on spriječava prelijevanje ogromnih oceana preko kontinenata.
Voda...bezbojna, bez mirisa i okusa, a opet, nijedno živo biće ne može preživjeti bez nje. Biljke, životinje i ljudska bića sastoje se većinom od vode (oko 2/3 ljudskog tijela čini voda). Vidjet ćete zašto su kvalitete vode jedinstveno primjerene za održavanje života:
Ima neobično visoku točku vrelišta i točku smrzavanja.Voda nam omogućuje da živimo u okolini gdje se događaju fluktuacije temperaturnih promjena, održavajući temperaturu našega tijela oko stabilnih 37°C.
Voda je univerzalno otapalo. Ovo svojstvo vode znači da tisuće kemikalija, minerala i hranjivih tvari mogu biti prenijete kroz naše tijelo sve do najmanjih krvnih stanica.
Voda je jednako tako i kemijski neutralna. Voda omogućuje našem tijelu da apsorbira hranu, lijekove i minerale, bez da utječe na sadržaj tvari koje prenosi.
Voda ima jedinstvenu površinsku napetost. Voda u biljkama iz tog razloga može teći prema gore, usprkos gravitaciji, čime donosi životno važne hranjive tvari vrhovima čak i najvišeg drveta.
Voda se smrzava od vrha prema dolje i pluta pa ribe mogu preživjeti zimu.
97% vode na zemlji nalazi se u oceanima. Ali na našoj zemlji postoji dizajnirani sustav koji odstranjuje sol iz vode i tada tu vodu distribuira širom zemaljske kugle. Isparavanje uzima vodu iz oceana, ostavljajući sol, formira oblake koje vjetar lako pokreće te tako raznosi vodu širom kopnenih površina za vegetaciju, životinje i ljude. To je sustav pročišćavanja i opskrbe koji održava život na zemlji, sustav recikliranja i ponovnog korištenja vode.
2. Postoji li Bog? Kompleksnost ljudskog mozga ukazuje na višu inteligenciju koja stoji iz njega.
Ljudski mozak...simultano procesuira nevjerojatnu količinu informacija. Vaš mozak prima sve boje i predmete koje vidite u svojoj okolini, temperaturu oko vas, pritisak vaših stopala na pod, zvukove oko vas, suhoću vaših usta, čak i materijal vaše tipkovnice. Vaš mozak procesuira sve vaše misli, emocije i sjećanja. Istovremeno, vaš mozak prati sve tekuće funkcije vašega tijela kao što su disanje, pokretanje očnih kapaka, glad, pokretanje mišića u vašim rukama. Ljudski mozak procesuira više od milijun poruka u sekundi. Vaš mozak procjenjuje važnost svih podataka, filtrirajući one koji su relativno nevažni. Upravo ta funkcija omogućuje vam da se usredotočite i djelujete u vašem svijetu. Mozak radi s više od milijun informacija svake sekunde, a omogućuje vam da djelujete u pogledu onih koje su primjerene...može li to biti puki slučaj? Jesu li to bili samo biološki uzroci koji su tako savršeno formirali pravo tkivo, protok krvi, neurone, strukturu? Čudesnost tog organa nadilazi njegovu funkcionalnost. U njemu je inteligencija, sposobnost razmišljanja, osjećaja, kretanja i odnosa prema drugima. Kako objasniti ljudski mozak?
3. Postoji li Bog? «Slučaj» ili «prirodni uzroci» nisu dostatna objašnjenja.
Alternativa postojanju Boga jest da je sve što postoji oko nas nastalo prirodnim uzrocima i slučajno. Ako netko baci kocku, vjerojatnost dobijanja šestice je jedna stvar. Ali vjerojatnost da se pojavi točkica na praznoj kocki je nešto sasvim drugo. Pasteur je dokazao još desetljećima ranije (a znanost još i danas to potvrđuje), kako život ne može nastati iz ne-života. Otkud je došao ljudski, životinjski, biljni život
Također, prirodni uzroci su neprikladno objašnjenje za količinu preciznih informacija u ljudskoj DNK. Osoba koja odbacuje Boga ostaje sa zaključkom kako je sve ovo nastalo bez razloga, neplanski i samo je puka sreća. Promatrati kompleksan dizajn DNK i pripisati ga sreći nije intelektualno dostatno.
4. Postoji li Bog? Kako bi sa sigurnošću ustvrdila da ne postoji Bog, osoba mora zanemariti strast ogromnoga broja ljudi koji su uvjereni da Bog postoji.
To ne znači da, ako dovoljno ljudi vjeruje u nešto, to mora biti istinito. Znanost je, na primjer, otkrila nove istine o svemiru koje su prevladale nad starima. No kako je znanost napredovala, niti jedno znanstveno otkriće nije pobilo brojčanu vjerojatnost inteligentnog uma koji stoji iza svega. U stvari, što više znanost otkriva o ljudskom životu i svemiru, zaključujemo kako je on još kompleksniji i precizno dizajniran. Umjesto da ukazuju na nepostojanje Boga, dokaza za inteligentni izvor ima sve više. Ali nije sve u objektivnim dokazima.
Ima tu nešto više. Kroz povijest, milijarde ljudi u svijetu su svjedočile za svoja čvrsta uvjerenja o postojanju Boga – koja dolaze od njihovog subjektivnog, osobnog odnosa s Bogom. Milijuni ljudi danas mogu dati detaljan izvještaj o njihovom iskustvu s Bogom. Oni će vam pričati o odgovorenoj molitvi i, specifično, o čudesnim načinima na koje je Bog ispunio njihove potrebe i vodio ih u donošenju važnih osobnih odluka. Ponudit će vam, ne samo opis svojih uvjerenja, već i detaljne izvještaje o tome kako je Bog djelovao u njihovim životima. Mnogi vjeruju kako postoji Bog pun ljubavi u kojega se mogu pouzdati. Ako ste skeptik, možete li sa sigurnošću reći: «Ja sam potpuno u pravu, a svi oni su u krivu u pogledu Boga»?
5. Postoji li Bog? Znamo da Bog postoji jer nas on privlači k sebi. On stalno poduzima inicijativu i traži nas kako bismo došli k njemu.
Ja sam jednom davno bila ateist. Kao i mnogim drugim ateistima, jako su mi smetali ljudi koji su vjerovali u Boga. Što je to s nama ateistima da ulažemo toliko mnogo vremena, pažnje i energije kako bismo opovrgnuli nešto za što uopće ne vjerujemo da postoji? Kada sam ja bila ateist, svoje sam namjere pripisivala svojoj brizi za te jadne, razočarane ljude... željela sam im pomoći da shvate kako je njihova nada u potpunosti neosnovana. Da budem iskrena, imala sam i drugi motiv. Dok sam izazivala one koji su vjerovali u Boga, duboko u sebi sam se bojala kako bi me oni mogli uvjeriti u suprotno. Jedan dio mojih nastojanja je išao u smjeru da se oslobodim pitanja o Bogu. Ako mogu uvjerljivo dokazati vjernicima da su u krivu, problem je riješen i mogu slobodno nastaviti sa svojim životom.
Nisam razumjela da je razlog zašto je ta tema toliko opterećivala moj um bio to da je Bog vršio taj pritisak. Došla sam do saznanja da Bog želi da ga upoznamo. On nas je stvorio s namjerom da ga upoznamo. Okružio nas je dokazima o sebi i drži pitanje svog postojanja izravno ispred nas. Osjećala sam se kao da ne mogu pobjeći od razmišljanja o postojanju Boga. U stvari, dan kada sam odlučila priznati da Bog postoji, moja je molitva počela ovako: «OK, pobijedio si...» Moguće je da je glavni razlog zašto ateistima toliko smetaju ljudi koji vjeruju u Boga taj što ih Bog aktivno privlači.
Ja nisam jedina osoba koja je imala ovakvo iskustvo. Malcolm Muggeridge, socijalist i filozof, piše: «Imao sam osjećaj da sam nekako, i pored moje vlastite istrage, privučen.» C. S. Lewis rekao je kako se sjeća, «...jedne noći za drugom, kad god su moje misli odlutale na trenutak od moga rada, osjećaja upornog, nepopustljivog prisustva Onoga koga toliko snažno nisam želio upoznati. Predao sam se i priznao kako je Bog Bog, kleknuo i molio: te noći, možda najpotišteniji i najnevoljniji obraćenik u cijeloj Engleskoj.»
Lewis nastavlja kako je napisao knjigu «Iznenađen radošću» kao rezultat toga što je upoznao Boga. Niti ja nisam imala neka očekivanja nakon što sam priznala postojanje Boga. No u narednih nekoliko mjeseci bila sam zadivljena ljubavlju koju mi je iskazao.
6. Postoji li Bog? Pored svih drugih otkrivenja o Bogu, Isus Krist je najjasnija, najspecifičnija slika kako nas Bog privlači k sebi.
Zašto Isus? Pogledajte malo najveće religije svijeta i naći ćete Budu, Muhameda, Konfucija, Mojsija koji su se identificirali kao učitelji i proroci. Nijedan od njih nije nikada tvrdio da je Bog. Začuđujuće, Isus je to tvrdio za sebe. To je ono po čemu se Isus razlikuje od svih ovih vođa. On je rekao kako Bog postoji i kako ga upravo gledate. Iako je govorio o svom nebeskom Ocu, nije govorio s pozicije odvojenosti, nego vrlo bliske povezanosti, jedinstvene u čovječanstvu. Isus je rekao kako je onaj tko je vidio njega, vidio i Oca, a svatko tko je vjerovao u njega, vjerovao je u Oca.
Rekao je «Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života.» On je tvrdio kako ima atribute koje može imati samo Bog: da može opraštati ljudima grijehe, osloboditi ih od navike grijeha, pružiti ljudima izobilniji život i dati im vječni život na nebu. Za razliku od drugih učitelja koji su upućivali ljude na svoje riječi, Isus je upućivao ljude na sebe. Nije rekao: «Slijedite moje riječi i naći ćete istinu.» Rekao je: «Ja sam Put i Istina i Život: nitko ne dolazi Ocu osim po meni.»
Koji dokaz je Isus dao kako bi potkrijepio tvrdnje o svojoj božanskoj prirodi? Činio je stvari koje ljudi ne mogu činiti. Isus je činio čuda. Iscjeljivao je ljude...slijepe, hrome, gluhe, čak je neke uskrsnuo od mrtvih. Imao je moć nad stvarima...stvorio je hranu iz ničega, dovoljno kako bi nahranio nekoliko tisuća ljudi. Činio je čuda u prirodi...hodao po vodi, zapovijedao oluji da prestane zbog šačice njegovih prijatelja. Ljudi iz svih krajeva su slijedili Isusa jer je neprestano ispunjavao njihove potrebe, čineći čuda. Rekao je ljudima da ako ne žele vjerovati njegovim riječima, trebali bi barem vjerovati čudima koja su vidjeli.
Isus Krist je pokazao da je Bog nježan, pun ljubavi, svjestan naše egocentričnosti i nedostataka, ali i duboko željan odnosa s nama. Isus je otkrio da, iako nas Bog vidi kao grešnike koji zaslužuju da budu kažnjeni, njegova ljubav za nas je prevladala i Bog je smislio drugi plan. Bog sam je postao čovjekom i primio kaznu za naše grijehe umjesto nas. Zvuči apsurdno? Možda, ali mnogi očevi puni ljubavi rado bi zamjenili mjesta sa svojim djetetom na onkološkom bolničkom odjelu kada bi to bilo moguće. Biblija kaže da mi možemo voljeti Boga zato što je on prvi volio nas.
Isus je umro umjesto nas kako bi nama bilo oprošteno. Od svih religija poznatih čovječanstvu, samo u Isusu ćete vidjeti kako Bog poseže za čovjekom, osiguravajući nam put u odnos s njime. Isus pokazuje božansko srce puno ljubavi, brine se za naše potrebe, privlači nas k sebi. Zbog Isusove smrti i uskrsnuća, on nam danas nudi novi život. Možemo dobiti oproštenje, možemo biti prihvaćeni od Boga i istinski ljubljeni. On kaže: «Ljubavlju vječnom ljubih te, zato ti sačuvah milost.» To je Bog na djelu.
Postoji li Bog? Ako želite saznati, istražite Isusa Krista. Rečeno nam je: «Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, već da ima život vječni.»
Bog nas ne prisiljava da vjerujemo u njega, iako bi to mogao. Umjesto toga, on je osigurao dovoljno dokaza za svoje postojanje kako bismo svojevoljno odgovorili na njegov poziv. Savršena udaljenost zemlje od sunca, jedinstvena kemijska svojstva vode, ljudski mozak, DNK, brojnost ljudi koji svjedoče za Boga, težnja u našem srcu i umu da ustanovimo postoji li Bog, voljnost Boga da nam se objavi kroz Krista.
Ako želite započeti odnos s Bogom možete to učiniti sada.
To je vaša odluka, nema tu nikakve prisile. Ali ako želite primiti Božje oproštenje i stupiti u odnos s njime, možete to učiniti upravo sada, tako što ćete ga zamoliti da vam oprosti i da uđe u vaš život. Isus je rekao: «Evo, stojim na vratima i kucam. Ako tko čuje moj glas i otvori vrata, ući ću k njemu…» Ako želite to učiniti, ali niste sigurni kako to reći, ovo vam može pomoći kao primjer: «Isuse, hvala ti što si umro za moje grijehe. Ti znaš kako sam živio i da mi je potrebno oproštenje. Upravo sada te molim da mi oprostiš i da uđeš u moj život. Želim te stvarno poznavati. Dođi u moj život sada. Hvala ti što ti želiš odnos samnom. Amen.»
Bog vidi vaš odnos s njim kao trajan. Svima koji vjeruju u njega Isus je rekao: «Ja ih poznajem i one idu za mnom. Ja im dajem vječni život. One sigurno neće nigda propasti i nitko ih neće oteti iz moje ruke.»
Dakle, postoji li Bog? Nakon razmatranja ovih činjenica, može se zaključiti kako Bog pun ljubavi postoji i kako ga možemo upoznati na intiman, osoban način. Ako trebate više informacija o Isusovim tvrdnjama o njegovoj božanskoj prirodi ili o postojanju !
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
Koju god religiju ili odsutnost religije uzeli uvijek će većina biti drugog mišljenja. U prošlosti je većina ljudi vjerovala da je Zemlja ravna ploča. Samo zato što većina nešto misli ne znači da je to točno.palivatra je napisao/la:Evo za uvod,,malo vjetra u jedra(s moje strane)!
Odgovor: Da li Bog postoji? Nalazim interesantno da se toliko mnogo pažnje pridaje ovoj raspravi. Najnovija istraživanja nam kažu da preko 90% ljudi na zemlji danas vjeruje u postojanje Boga ili neke više sile. Ipak, nekako je odgovornost pala na one koji vjeruju u Božije postojanje da nekako dokažu da on zaista postoji. Po meni, trebalo bi da bude obrnuto.
Odgovornost za dokazivanje postojanja Boga je na vjernicima jer onaj tko nešto tvrdi to mora dokazati. Po tvojoj logici ja mogu reći da ja mogu letjeti i tražiti od tebe da dokažeš da ne mogu. Naravno, razumno je da ćeš ti od mene tražiti da dokažem da mogu.
U poznatom svemiru ima na milijarde galaksija od kojih svaka sadrži između 200 milijardi i trilijuna zvijezda. Oko mnogih zvijezda kruže planete. Statistički, postoji mogućnost za postojanje milijardi planeta kao što je Zemlja.palivatra je napisao/la:POSTOJI LI BOG?
Zemlja...njezina veličina je savršena. Veličina zemlje te odgovarajuća sila gravitacije zadržava tanki omotač koji se sastoji uglavnom od dušika i kisika i proteže se nešto više od 50 km iznad zemljine površine. Kada bi zemlja bila manja, postojanje atmosfere ne bi bilo moguće, kao što je to slučaj na planetu Merkuru. Kada bi bila veća, atmosfera bi sadržavala slobodni vodik, kao na Jupiteru. Zemlja je jedini planet opremljen atmosferom koja sadrži pravi omjer plinova koji održavaju život na planetu, životinjski i ljudski.
Drugo, život na Zemlji se razvio evolucijom pa je i samim time prilagođen uvjetima kakvi su na Zemlji.
Zemlja se oko sunca kreće po elipičnoj putanji, ne kružnoj pa samim time se tijekom godina mijenja udaljenost Zemlje od sunca. Najdalja točka je 152,098,232 km, a najbliža 147,098,290 što poprilična razlika od skoro 5 milijuna kilometara.palivatra je napisao/la: Zemlja se nalazi na pravoj udaljenosti od sunca. Pogledajte temperaturne razlike koje imamo, otprilike od -30°C do +50°C. Kada bi zemlja bila imalo dalje od sunca, smrznuli bismo se. Malo bliže suncu bismo izgorjeli. Čak i decimalna razlika u sadašnjem položaju zemlje u odnosu na sunce učinila bi život na zemlji nemogućim. Zemlja ostaje na ovoj savršenoj udaljenosti od sunca dok se okreće oko njega brzinom od oko 67, 000 m/h.
Obnovi podatke, otkrivene su bakterije koje se hrane arsenom.palivatra je napisao/la: Voda...bezbojna, bez mirisa i okusa, a opet, nijedno živo biće ne može preživjeti bez nje. Biljke, životinje i ljudska bića sastoje se većinom od vode (oko 2/3 ljudskog tijela čini voda). Vidjet ćete zašto su kvalitete vode jedinstveno primjerene za održavanje života:
EVOLUCIJA. Nije ti palo na pamet da su se možda organizmi prilagodili okolišu u kojem se nalaze?palivatra je napisao/la: Ima neobično visoku točku vrelišta i točku smrzavanja.Voda nam omogućuje da živimo u okolini gdje se događaju fluktuacije temperaturnih promjena, održavajući temperaturu našega tijela oko stabilnih 37°C.
Voda je univerzalno otapalo. Ovo svojstvo vode znači da tisuće kemikalija, minerala i hranjivih tvari mogu biti prenijete kroz naše tijelo sve do najmanjih krvnih stanica.
Voda je jednako tako i kemijski neutralna. Voda omogućuje našem tijelu da apsorbira hranu, lijekove i minerale, bez da utječe na sadržaj tvari koje prenosi.
Voda ima jedinstvenu površinsku napetost. Voda u biljkama iz tog razloga može teći prema gore, usprkos gravitaciji, čime donosi životno važne hranjive tvari vrhovima čak i najvišeg drveta.
Voda se smrzava od vrha prema dolje i pluta pa ribe mogu preživjeti zimu.
97% vode na zemlji nalazi se u oceanima. Ali na našoj zemlji postoji dizajnirani sustav koji odstranjuje sol iz vode i tada tu vodu distribuira širom zemaljske kugle. Isparavanje uzima vodu iz oceana, ostavljajući sol, formira oblake koje vjetar lako pokreće te tako raznosi vodu širom kopnenih površina za vegetaciju, životinje i ljude. To je sustav pročišćavanja i opskrbe koji održava život na zemlji, sustav recikliranja i ponovnog korištenja vode.
Prouči malo abiogenezu.palivatra je napisao/la:
Alternativa postojanju Boga jest da je sve što postoji oko nas nastalo prirodnim uzrocima i slučajno. Ako netko baci kocku, vjerojatnost dobijanja šestice je jedna stvar. Ali vjerojatnost da se pojavi točkica na praznoj kocki je nešto sasvim drugo. Pasteur je dokazao još desetljećima ranije (a znanost još i danas to potvrđuje), kako život ne može nastati iz ne-života. Otkud je došao ljudski, životinjski, biljni život
Meni ne smetaju tuđa uvjerenja kad ne napadaju znanost i edukaciju. Kad neko ovakve gluposti piše po forumima onda moram uskočit. Uostalom, i nevjernici plaćaju porez za Crkvu pa imaju pravo i prigovarati o istoj.palivatra je napisao/la:
5. Postoji li Bog? Znamo da Bog postoji jer nas on privlači k sebi. On stalno poduzima inicijativu i traži nas kako bismo došli k njemu.
Ja sam jednom davno bila ateist. Kao i mnogim drugim ateistima, jako su mi smetali ljudi koji su vjerovali u Boga. Što je to s nama ateistima da ulažemo toliko mnogo vremena, pažnje i energije kako bismo opovrgnuli nešto za što uopće ne vjerujemo da postoji? Kada sam ja bila ateist, svoje sam namjere pripisivala svojoj brizi za te jadne, razočarane ljude... željela sam im pomoći da shvate kako je njihova nada u potpunosti neosnovana. Da budem iskrena, imala sam i drugi motiv. Dok sam izazivala one koji su vjerovali u Boga, duboko u sebi sam se bojala kako bi me oni mogli uvjeriti u suprotno. Jedan dio mojih nastojanja je išao u smjeru da se oslobodim pitanja o Bogu. Ako mogu uvjerljivo dokazati vjernicima da su u krivu, problem je riješen i mogu slobodno nastaviti sa svojim životom.
LOLpalivatra je napisao/la: Nisam razumjela da je razlog zašto je ta tema toliko opterećivala moj um bio to da je Bog vršio taj pritisak. Došla sam do saznanja da Bog želi da ga upoznamo. On nas je stvorio s namjerom da ga upoznamo. Okružio nas je dokazima o sebi i drži pitanje svog postojanja izravno ispred nas. Osjećala sam se kao da ne mogu pobjeći od razmišljanja o postojanju Boga. U stvari, dan kada sam odlučila priznati da Bog postoji, moja je molitva počela ovako: «OK, pobijedio si...» Moguće je da je glavni razlog zašto ateistima toliko smetaju ljudi koji vjeruju u Boga taj što ih Bog aktivno privlači.
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
Odgovornost za dokazivanje postojanja Boga je na vjernicima jer onaj tko nešto tvrdi to mora dokazati. Po tvojoj logici ja mogu reći da ja mogu letjeti i tražiti od tebe da dokažeš da ne mogu. Naravno, razumno je da ćeš ti od mene tražiti da dokažem da mogu.
>>Nije to isto!Imamo ovo:"Bog postoji" i "Bog ne postoji"!
Moramo i jedni i drugi dokazivati,svoju tvrdnju!A dokaza dovoljno nema!Pa nam ostaje VJEROVATI da jest ili da nije!Oko 27 Nobelovaca su bili vjernici!
Prema tome,vjera nije nešto nenaučno iako postojanje Boga nije naučno dokazano!Jasno je,nisu svi nobelovci vjernici!
U poznatom svemiru ima na milijarde galaksija od kojih svaka sadrži između 200 milijardi i trilijuna zvijezda. Oko mnogih zvijezda kruže planete. Statistički, postoji mogućnost za postojanje milijardi planeta kao što je Zemlja.
Drugo, život na Zemlji se razvio evolucijom pa je i samim time prilagođen uvjetima kakvi su na Zemlji.
>>Upitna je i evolucija!Možda neki oblik evolucije je bio , kad se radi o životinjskom svjetu jest način nastanka životinjskog svijeta,,no sumnjam da je čovjek nastao evolucijom.On je Božje stvorenje!Verner fon Braun je rekao da je ,upoznavši svemir,spoznao da je iza stvorenog ,,Stvoritelj!Kaže da je nemoguće da iza nečeg tako savršeno stvorenog ne stoji NETKO!
[quote="palivatra"]
>>Nije to isto!Imamo ovo:"Bog postoji" i "Bog ne postoji"!
Moramo i jedni i drugi dokazivati,svoju tvrdnju!A dokaza dovoljno nema!Pa nam ostaje VJEROVATI da jest ili da nije!Oko 27 Nobelovaca su bili vjernici!
Prema tome,vjera nije nešto nenaučno iako postojanje Boga nije naučno dokazano!Jasno je,nisu svi nobelovci vjernici!
U poznatom svemiru ima na milijarde galaksija od kojih svaka sadrži između 200 milijardi i trilijuna zvijezda. Oko mnogih zvijezda kruže planete. Statistički, postoji mogućnost za postojanje milijardi planeta kao što je Zemlja.
Drugo, život na Zemlji se razvio evolucijom pa je i samim time prilagođen uvjetima kakvi su na Zemlji.
>>Upitna je i evolucija!Možda neki oblik evolucije je bio , kad se radi o životinjskom svjetu jest način nastanka životinjskog svijeta,,no sumnjam da je čovjek nastao evolucijom.On je Božje stvorenje!Verner fon Braun je rekao da je ,upoznavši svemir,spoznao da je iza stvorenog ,,Stvoritelj!Kaže da je nemoguće da iza nečeg tako savršeno stvorenog ne stoji NETKO!
[quote="palivatra"]
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
[="Mario"]
"Meni ne smetaju tuđa uvjerenja kad ne napadaju znanost i edukaciju. Kad neko ovakve gluposti piše po forumima onda moram uskočit. Uostalom, i nevjernici plaćaju porez za Crkvu pa imaju pravo i prigovarati o istoj!"
>>Kakve gluposti?Vjera i znanost mogu ići ruku pod ruku!Dokaz su ovi ljudi:
Utemeljitelji moderne znanosti ( 16-21 stoljeće)koji su vjerovali u Boga ( tj nisu bili niti agnostici niti ateisti )
1. Isaac NEWTON – founder of Classical Physics and Infinitesimal Calculus
2. Galileo GALILEI – founder of Experimental Physics
3. Nicolaus COPERNICUS – founder of Heliocentric Cosmology
4. Johannes KEPLER – founder of Physical Astronomy and Modern Optics
5. Francis BACON – founder of the scientific inductive method
6. Rene DESCARTES – founder of Analytical Geometry and Modern Philosophy
7. Blaise PASCAL – founder of Hydrostatics, Hydrodynamics, and the Theory of
Probabilities
8. Michael FARADAY – founder of Electronics and Electro-magnetics
9. James Clerk MAXWELL – founder of Statistical Thermodynamics
10. Lord KELVIN – founder of Thermodynamics and Energetics
11. Robert BOYLE – founder of Modern Chemistry
12. William HARVEY – founder of Modern Medicine
13. John RAY – founder of Modern Biology and Natural History
14. Gottfried Wilhelm LEIBNIZ – German mathematician and philosopher, founder of
Infinitesimal Calculus
15. Charles DARWIN – founder of the Theory of Evolution
16. Ernst HAECKEL – German biologist, the most influential evolutionist in continental
Europe
17. Thomas H. HUXLEY – English biologist and evolutionist, famous as “Darwin’s
bulldog”
18. Joseph J. THOMSON – Nobel Laureate in Physics, discoverer of the electron, founder
of atomic physics
19. Louis PASTEUR – founder of Microbiology and Immunology
20. Wernher von BRAUN – rocket engineer, founder of Astronautics
21. Francis COLLINS – Director of the National Human Genome Research Institute
koji su kako on sam kaže godine 2000. dekodirali digitalni Božji potpis u DNK
Autor čuvene knjige the language of god preveden kod nas kao BOŽJI JEZIK
Nobelovci-vjernici!
1. Albert EINSTEIN – Nobel Laureate in Physics
2. Max PLANCK – Nobel Laureate in Physics
3. Erwin SCHROEDINGER – Nobel Laureate in Physics
4. Werner HEISENBERG – Nobel Laureate in Physics
5. Robert MILLIKAN – Nobel Laureate in Physics
6. Charles TOWNES – Nobel Laureate in Physics
7. Arthur SCHAWLOW – Nobel Laureate in Physics
8. William PHILLIPS – Nobel Laureate in Physics
9. William BRAGG – Nobel Laureate in Physics
10. Guglielmo MARCONI – Nobel Laureate in Physics
11. Arthur COMPTON – Nobel Laureate in Physics
12. Arno PENZIAS – Nobel Laureate in Physics
13. Nevill MOTT – Nobel Laureate in Physics
14. Isidor Isaac RABI – Nobel Laureate in Physics
15. Abdus SALAM – Nobel Laureate in Physics
16. Antony HEWISH – Nobel Laureate in Physics
17. Joseph H. TAYLOR, Jr. – Nobel Laureate in Physics
18. Alexis CARREL – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
19. John ECCLES – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
20. Joseph MURRAY – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
21. Ernst CHAIN – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
22. George WALD – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
23. Ronald ROSS – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
24. Derek BARTON – Nobel Laureate in Chemistry
25. Christian ANFINSEN – Nobel Laureate in Chemistry
26. Walter KOHN – Nobel Laureate in Chemistry
27. Richard SMALLEY – Nobel Laureate in Chemistry
__________________
"Meni ne smetaju tuđa uvjerenja kad ne napadaju znanost i edukaciju. Kad neko ovakve gluposti piše po forumima onda moram uskočit. Uostalom, i nevjernici plaćaju porez za Crkvu pa imaju pravo i prigovarati o istoj!"
>>Kakve gluposti?Vjera i znanost mogu ići ruku pod ruku!Dokaz su ovi ljudi:
Utemeljitelji moderne znanosti ( 16-21 stoljeće)koji su vjerovali u Boga ( tj nisu bili niti agnostici niti ateisti )
1. Isaac NEWTON – founder of Classical Physics and Infinitesimal Calculus
2. Galileo GALILEI – founder of Experimental Physics
3. Nicolaus COPERNICUS – founder of Heliocentric Cosmology
4. Johannes KEPLER – founder of Physical Astronomy and Modern Optics
5. Francis BACON – founder of the scientific inductive method
6. Rene DESCARTES – founder of Analytical Geometry and Modern Philosophy
7. Blaise PASCAL – founder of Hydrostatics, Hydrodynamics, and the Theory of
Probabilities
8. Michael FARADAY – founder of Electronics and Electro-magnetics
9. James Clerk MAXWELL – founder of Statistical Thermodynamics
10. Lord KELVIN – founder of Thermodynamics and Energetics
11. Robert BOYLE – founder of Modern Chemistry
12. William HARVEY – founder of Modern Medicine
13. John RAY – founder of Modern Biology and Natural History
14. Gottfried Wilhelm LEIBNIZ – German mathematician and philosopher, founder of
Infinitesimal Calculus
15. Charles DARWIN – founder of the Theory of Evolution
16. Ernst HAECKEL – German biologist, the most influential evolutionist in continental
Europe
17. Thomas H. HUXLEY – English biologist and evolutionist, famous as “Darwin’s
bulldog”
18. Joseph J. THOMSON – Nobel Laureate in Physics, discoverer of the electron, founder
of atomic physics
19. Louis PASTEUR – founder of Microbiology and Immunology
20. Wernher von BRAUN – rocket engineer, founder of Astronautics
21. Francis COLLINS – Director of the National Human Genome Research Institute
koji su kako on sam kaže godine 2000. dekodirali digitalni Božji potpis u DNK
Autor čuvene knjige the language of god preveden kod nas kao BOŽJI JEZIK
Nobelovci-vjernici!
1. Albert EINSTEIN – Nobel Laureate in Physics
2. Max PLANCK – Nobel Laureate in Physics
3. Erwin SCHROEDINGER – Nobel Laureate in Physics
4. Werner HEISENBERG – Nobel Laureate in Physics
5. Robert MILLIKAN – Nobel Laureate in Physics
6. Charles TOWNES – Nobel Laureate in Physics
7. Arthur SCHAWLOW – Nobel Laureate in Physics
8. William PHILLIPS – Nobel Laureate in Physics
9. William BRAGG – Nobel Laureate in Physics
10. Guglielmo MARCONI – Nobel Laureate in Physics
11. Arthur COMPTON – Nobel Laureate in Physics
12. Arno PENZIAS – Nobel Laureate in Physics
13. Nevill MOTT – Nobel Laureate in Physics
14. Isidor Isaac RABI – Nobel Laureate in Physics
15. Abdus SALAM – Nobel Laureate in Physics
16. Antony HEWISH – Nobel Laureate in Physics
17. Joseph H. TAYLOR, Jr. – Nobel Laureate in Physics
18. Alexis CARREL – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
19. John ECCLES – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
20. Joseph MURRAY – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
21. Ernst CHAIN – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
22. George WALD – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
23. Ronald ROSS – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
24. Derek BARTON – Nobel Laureate in Chemistry
25. Christian ANFINSEN – Nobel Laureate in Chemistry
26. Walter KOHN – Nobel Laureate in Chemistry
27. Richard SMALLEY – Nobel Laureate in Chemistry
__________________
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
Vjera i znanost mogu ići ruku pod ruku dok god znanost ne zasmeta vjeri. Čim znanost pokaže nešto što me paše vjerskim dogmama biva napadnuta. Primjeripalivatra je napisao/la:
>>Kakve gluposti?Vjera i znanost mogu ići ruku pod ruku!Dokaz su ovi ljudi:
: suđenje Galileu, tvrdnje da su homoseksualne osobe namjerno takve iako je znanost odavno pokazala da te osobe nisu homoseksualne izborom, protivljenje kondomima što potpomaže širenje AIDS-a Afrikom.
Suđenje učiteljima i školi tijekom 30-ih godina prošlog stoljeća jer su učili teoriju evolucije.
Tu je i kreacionizam koji je posebno jak u SAD-u.
Zanimljivo da spominješ Galilea, jer podsjeti me, tko mu je ono prijetio paljenjem na lomači ako se ne odrekne heliocentričnog sustava?palivatra je napisao/la: Utemeljitelji moderne znanosti ( 16-21 stoljeće)koji su vjerovali u Boga ( tj nisu bili niti agnostici niti ateisti )
1. Isaac NEWTON – founder of Classical Physics and Infinitesimal Calculus
2. Galileo GALILEI – founder of Experimental Physics
Hmm, pročitaj malo više o Darwinu.palivatra je napisao/la: 3. Nicolaus COPERNICUS – founder of Heliocentric Cosmology
4. Johannes KEPLER – founder of Physical Astronomy and Modern Optics
5. Francis BACON – founder of the scientific inductive method
6. Rene DESCARTES – founder of Analytical Geometry and Modern Philosophy
7. Blaise PASCAL – founder of Hydrostatics, Hydrodynamics, and the Theory of
Probabilities
8. Michael FARADAY – founder of Electronics and Electro-magnetics
9. James Clerk MAXWELL – founder of Statistical Thermodynamics
10. Lord KELVIN – founder of Thermodynamics and Energetics
11. Robert BOYLE – founder of Modern Chemistry
12. William HARVEY – founder of Modern Medicine
13. John RAY – founder of Modern Biology and Natural History
14. Gottfried Wilhelm LEIBNIZ – German mathematician and philosopher, founder of
Infinitesimal Calculus
15. Charles DARWIN – founder of the Theory of Evolution
Mnogi koji su živjeli u srednjem vijeku nisu ni imali priliku izjasniti se kao nešto drugo jer je alternativa bila lomača. Uostalom, nisam nikad ni rekao da osoba koja je vjernik ne može biti znanstvenik. Rekao sam da se vjera i znanost ne nadopunjavaju. Znanost, koja je se inače bavi stvarnim svijetom i onime što se može testirati i dokazati, je vjeri dobra samo dok se ne protivi nečemu što vjera tvrdi.palivatra je napisao/la: 16. Ernst HAECKEL – German biologist, the most influential evolutionist in continental
Europe
17. Thomas H. HUXLEY – English biologist and evolutionist, famous as “Darwin’s
bulldog”
18. Joseph J. THOMSON – Nobel Laureate in Physics, discoverer of the electron, founder
of atomic physics
19. Louis PASTEUR – founder of Microbiology and Immunology
20. Wernher von BRAUN – rocket engineer, founder of Astronautics
21. Francis COLLINS – Director of the National Human Genome Research Institute
palivatra je napisao/la: Nobelovci-vjernici!
1. Albert EINSTEIN – Nobel Laureate in Physics
Da ti citiram Einsteina: "It seems to me that the idea of a personal God is an anthropological concept which I cannot take seriously."
Inače, ovo što ti radiš je Argumentum ad verecundiam, iliti Argument from authority. Pozivaš se na neke poznate osobe tako da bi dao svojim argumentima neku važnost. Ono na što se ja pozivam je znanost kao disciplina, znanstvena metoda, i činjenice, što uostalom i je osnova logike.palivatra je napisao/la:
2. Max PLANCK – Nobel Laureate in Physics
3. Erwin SCHROEDINGER – Nobel Laureate in Physics
4. Werner HEISENBERG – Nobel Laureate in Physics
5. Robert MILLIKAN – Nobel Laureate in Physics
6. Charles TOWNES – Nobel Laureate in Physics
7. Arthur SCHAWLOW – Nobel Laureate in Physics
8. William PHILLIPS – Nobel Laureate in Physics
9. William BRAGG – Nobel Laureate in Physics
10. Guglielmo MARCONI – Nobel Laureate in Physics
11. Arthur COMPTON – Nobel Laureate in Physics
12. Arno PENZIAS – Nobel Laureate in Physics
13. Nevill MOTT – Nobel Laureate in Physics
14. Isidor Isaac RABI – Nobel Laureate in Physics
15. Abdus SALAM – Nobel Laureate in Physics
16. Antony HEWISH – Nobel Laureate in Physics
17. Joseph H. TAYLOR, Jr. – Nobel Laureate in Physics
18. Alexis CARREL – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
19. John ECCLES – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
20. Joseph MURRAY – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
21. Ernst CHAIN – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
22. George WALD – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
23. Ronald ROSS – Nobel Laureate in Medicine and Physiology
24. Derek BARTON – Nobel Laureate in Chemistry
25. Christian ANFINSEN – Nobel Laureate in Chemistry
26. Walter KOHN – Nobel Laureate in Chemistry
27. Richard SMALLEY – Nobel Laureate in Chemistry
__________________
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
Da odgovorim i na prvi dio tvog posta.
Ako znanstvenom metodom uspiješ dokazati da Bog nedvojbeno postoji, pridružit ću se tvojoj vjeri. Ako se tvoji dokazi svode na metafiziranje, pretpostavke, i citiranje biblije, odbit ću tvoj dokaz jer nije vjerodostojan.
Zamisli jedno računalo koje ne ulaz prima tvrdnje i dokaze za te tvrdnje. To računalo je po definiciji ateist, jer ne vjeruje u boga niti nadnaravna bića, samo ono što mu možeš dokazat. Ako su tvoji dokazi ispravni, računalo će ti povjerovati. ako nisu, neće.
Drugo, čovjek po svim definicijama pripada životinjskom carstvu i je životinja. Zašto radiš razliku gdje je nema?
Ti tvrdiš da bog ne postoji, ja ti ne vjerujem jer nemaš nikakav dokaz za svoju tvrdnju.palivatra je napisao/la:
>>Nije to isto!Imamo ovo:"Bog postoji" i "Bog ne postoji"!
Moramo i jedni i drugi dokazivati,svoju tvrdnju!A dokaza dovoljno nema!Pa nam ostaje VJEROVATI da jest ili da nije!Oko 27 Nobelovaca su bili vjernici!
Prema tome,vjera nije nešto nenaučno iako postojanje Boga nije naučno dokazano!Jasno je,nisu svi nobelovci vjernici!
Ako znanstvenom metodom uspiješ dokazati da Bog nedvojbeno postoji, pridružit ću se tvojoj vjeri. Ako se tvoji dokazi svode na metafiziranje, pretpostavke, i citiranje biblije, odbit ću tvoj dokaz jer nije vjerodostojan.
Zamisli jedno računalo koje ne ulaz prima tvrdnje i dokaze za te tvrdnje. To računalo je po definiciji ateist, jer ne vjeruje u boga niti nadnaravna bića, samo ono što mu možeš dokazat. Ako su tvoji dokazi ispravni, računalo će ti povjerovati. ako nisu, neće.
Evolucija nije upitna i postoji jako puno dokaza koji je potvrđuju. Upitna je samo onima koji ju ne žele prihvatiti iz raznih razloga.palivatra je napisao/la: >>Upitna je i evolucija!Možda neki oblik evolucije je bio , kad se radi o životinjskom svjetu jest način nastanka životinjskog svijeta,,no sumnjam da je čovjek nastao evolucijom.On je Božje stvorenje!Verner fon Braun je rekao da je ,upoznavši svemir,spoznao da je iza stvorenog ,,Stvoritelj!Kaže da je nemoguće da iza nečeg tako savršeno stvorenog ne stoji NETKO!palivatra je napisao/la:
Drugo, čovjek po svim definicijama pripada životinjskom carstvu i je životinja. Zašto radiš razliku gdje je nema?
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
Kao obični laik htio bih nešto ovdje reći o evoluciji. Koliko je meni poznato evolucija životinja je vjerovatna, možda ne baš na ovakav način kako se danas zamišlja (iz te praamebe ili jednostaničnih organizama), al nešto slično, no pustimo sad to. Čitao sam nešto o tome, slušao na predavanjima... evolucija praljudi išla je možda kako to znanost i opisuje, al ima jedan trenutak koji je i za znanstvenike nejasan. Naime prije oko 30 000 godina pored Neandertalaca ili kako su se već zvali, odjednom se pojavljuju LjUDI kakvi smo i mi danas, dakle imamo PRALjUDE ( Neandertalce) i ČOVJEKA dakle moderne, današnje ljude u isto vrijeme jedne pored drugih. Tad i praljudi odjednom izumiru! a ostaju ljudi kakvi smo mi danas. Ima u Bibliji jedan zanimljiv članak koji možda baca novo svjetlo na sve ovo, opisan je u Knjizi postanka o događaju prije potopa a glasi ovako:Kad su se ljudi počeli širiti po zemlji i kćeri im se narodile, opaze sinovi Božji da su kćeri ljudske pristale, pa ih uzimaše sebi za žene koje su god htjeli. U ona su vremena - a i kasnije - na zemlji bili Nefili, kad su Božji sinovi općili sa ljudskim kćerima pa im one rađale djecu Post 6, 1-2, 4
To me vuče na nekakav zaključak da je možda evolucija čak i tih praljudi došla do tog stupnja da su Sinovi Božji, danas možemo ih zamišljat možda i kao neke svemirce, iz nekih razloga počeli se mješat sa tim praljudima. Još više toj tezi dozu mističnosti daje činjenica da je opisana u Bibliji neposredno prije izvještaja o općem potopu. Dakle nakon što su Sinovi Božji počeli se mješati sa kćerima zemaljskim, Bog je odlučio uništiti sve? na zemlji, a spasilo se 8 ljudi i životinje koje je Bog odabrao i doveo Noi da ih spremi u korablji.
Meni je ovaj dio iz Biblije vrlo zanimljiv i daje mi objašnjenja i za evoluciju a i za nastanak ljudi i Božju prisutnost među nama.
Napominjem da su ovo razmišljanja jednog laika i molim da tako i gledate na to.
To me vuče na nekakav zaključak da je možda evolucija čak i tih praljudi došla do tog stupnja da su Sinovi Božji, danas možemo ih zamišljat možda i kao neke svemirce, iz nekih razloga počeli se mješat sa tim praljudima. Još više toj tezi dozu mističnosti daje činjenica da je opisana u Bibliji neposredno prije izvještaja o općem potopu. Dakle nakon što su Sinovi Božji počeli se mješati sa kćerima zemaljskim, Bog je odlučio uništiti sve? na zemlji, a spasilo se 8 ljudi i životinje koje je Bog odabrao i doveo Noi da ih spremi u korablji.
Meni je ovaj dio iz Biblije vrlo zanimljiv i daje mi objašnjenja i za evoluciju a i za nastanak ljudi i Božju prisutnost među nama.
Napominjem da su ovo razmišljanja jednog laika i molim da tako i gledate na to.
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
općeg potopa nikad nije ni bilo, a na ostatak tvog odgovora ću se sutra osvrnut kad budem imao više vremena.
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
[q="Mario
Vjera i znanost mogu ići ruku pod ruku dok god znanost ne zasmeta vjeri. Čim znanost pokaže nešto što me paše vjerskim dogmama biva napadnuta. Primjeri
: suđenje Galileu, tvrdnje da su homoseksualne osobe namjerno takve iako je znanost odavno pokazala da te osobe nisu homoseksualne izborom, protivljenje kondomima što potpomaže širenje AIDS-a Afrikom.
Suđenje učiteljima i školi tijekom 30-ih godina prošlog stoljeća jer su učili teoriju evolucije.
>>O čemu pričamo?Suđenje učiteljima jer su teoriju evolucije učili?A da je netko od učitelja rekao u školi da je Bog stvorio čovjeka,,dok je bio Komunizam u JU...nebi bio osuđen?Izgubio bi posao!
>>Znanost je bila napadana,nekad,nije joj se vjerovalo jer je tupila svašta!
A i crkva je bila,staromodna i prepotentna!I eto ti tenzija!
Gelilej je bio vjernik!To vama nevjernicima ništa ne znači,al je bitno da mu je crkva sudila!Kondom da,,,kažu Protestanti,ne,,kažu Katolici!
I sa i bez,,moguće je biti normalan čovjek,kvalitetno živjeti i biti sretan!Da Afrikanci malo moralnije žive,nebi ih kondom trebao spašavati!
>>PA NI UBICA NIJE UBICA,,IZBOROM!Kome se ubija iz gušta?
Pa da i njima kažemo"Ma niste vi krivi,ubij buraz ako ti dođe tako!"
Dobro,,nije isto ubica i "homica",al,,mi vjerujemo u Boga i vjerujemo Bogu!Ako On kaže da je nešto grijeh,onda je grijeh!I tu nema"Da ,,ali"!
Vjera i znanost mogu ići ruku pod ruku dok god znanost ne zasmeta vjeri. Čim znanost pokaže nešto što me paše vjerskim dogmama biva napadnuta. Primjeri
: suđenje Galileu, tvrdnje da su homoseksualne osobe namjerno takve iako je znanost odavno pokazala da te osobe nisu homoseksualne izborom, protivljenje kondomima što potpomaže širenje AIDS-a Afrikom.
Suđenje učiteljima i školi tijekom 30-ih godina prošlog stoljeća jer su učili teoriju evolucije.
>>O čemu pričamo?Suđenje učiteljima jer su teoriju evolucije učili?A da je netko od učitelja rekao u školi da je Bog stvorio čovjeka,,dok je bio Komunizam u JU...nebi bio osuđen?Izgubio bi posao!
>>Znanost je bila napadana,nekad,nije joj se vjerovalo jer je tupila svašta!
A i crkva je bila,staromodna i prepotentna!I eto ti tenzija!
Gelilej je bio vjernik!To vama nevjernicima ništa ne znači,al je bitno da mu je crkva sudila!Kondom da,,,kažu Protestanti,ne,,kažu Katolici!
I sa i bez,,moguće je biti normalan čovjek,kvalitetno živjeti i biti sretan!Da Afrikanci malo moralnije žive,nebi ih kondom trebao spašavati!
>>PA NI UBICA NIJE UBICA,,IZBOROM!Kome se ubija iz gušta?
Pa da i njima kažemo"Ma niste vi krivi,ubij buraz ako ti dođe tako!"
Dobro,,nije isto ubica i "homica",al,,mi vjerujemo u Boga i vjerujemo Bogu!Ako On kaže da je nešto grijeh,onda je grijeh!I tu nema"Da ,,ali"!
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
[quote="Mario"]
"Evolucija nije upitna i postoji jako puno dokaza koji je potvrđuju. Upitna je samo onima koji ju ne žele prihvatiti iz raznih razloga.
Drugo, čovjek po svim definicijama pripada životinjskom carstvu i je životinja. Zašto radiš razliku gdje je nema!"
Teorija evolucije ne osporava kršćansko učenje o stvaranju svijeta. Kršćani stoga ne moraju evoluciju negirati niti izmišljati nekakve teorije kreacionizma ili inteligentnog dizajna. S druge pak strane, neupućene osobe često smatraju kako je biblijska pripovijest o Adamu i Evi službeno kršćansko učenje u pogledu stvaranja. Međutim, kao što smo vidjeli ovdje, ta nam pripovijest uopće ne poručuje kako je nastao čovjek, već pripovijeda o onome što čovjek jest. Za razliku od toga, nauk evolucije pokušava spoznati i opisati biološke procese. No, evolucija ne može protumačiti podrijetlo ''projekta'' čovjek, njegovo nutarnje ishodište i njegovu vlastitu bit. Stoga ovdje stojimo pred dvama pitanjima koja se nadopunjuju, a ne pred pitanjima koja se isključuju.
Znanost nam danas neosporno dokazuje kako je čovjek nastao kroz proces evolucije iz životinjskog svijeta. Krajem razdoblja krede i početkom tercijara, prije otprilike 70-65 milijuna godina, Europa (tada povezana sa Sjevernom Amerikom) bila je prekrivena velikim šumama. U takvim uvjetima počinje uspon polumajmuna (prosimija), malih sisavaca prilagođenih na mračnija staništa. To su bile životinje slične današnjim lemurima, živahnih pokreta i tada bez velikih suparnika. Ti drevni primati su predački oblici svih primata, uključujući i suvremenog čovjeka. Što se pak tiče suvremenog čovjeka, prema fosilnim nalazima zaključujemo da se Homo sapiens postepeno razvijao iz Homo erectusa u razdoblju između prije 150.000 i 40.000 godina.
Proizlazi li iz tih nalaza kako čovjek nije više od obične životinje? Talijanski antropolog Fiorenzo Facchini u djelu ''Postanak čovjeka i kulturna evolucija'' odgovara: ''Ne možemo zanijekati transcendentalan značaj čovjeka u odnosu na druga živa bića, tj. njegovu sposobnost mišljenja, planiranja, izbora, zauzimanja stavova, koji nisu plod bioloških nužnosti. Pokušaji objašnjenja inteligencije i kulture na temelju čisto biološkog čimbenika više su plod ideološkog opredjeljenja negoli znanstveno ponašanje. Priznati čovjekovu transcendentnost u odnosu na životinjski svijet, priznati duhovnu djelatnost kao njegovo obilježje, nije nespojivo s teorijom evolucije.'' U tom smislu filozofija opisuje nastanak čovjeka kao ''ontološki skok''.
No, ako je u evoluciji sve plod slučaja i nužnosti, gdje tu ima mjesta za Stvoritelja? Ako u evolucijskom procesu prilikom kopiranja gena nastaju slučajne pogreške koje se kasnije kopiraju, te iz njih nastaju novi oblici, jesmo li zato svi mi plod slučajnih pogrešaka? Ako se u evoluciji događa opstanak samo najjačih, dok slabi bivaju pregaženi, kako to Bog može dopustiti?
Evolucija se odvija u dva koraka. Prvi je stvaranje genetičke varijabilnosti (raznolikosti) putem mutacija, rekombinacija i sl., što je uglavnom stvar slučaja. Ovi procesi omogućavaju da se potomci uvijek pomalo razlikuju od roditelja, te nakon više generacija razlika može biti relativno velika. Drugi korak je sređivanje nastale varijabilnosti posredstvom prirodne selekcije, tako da opstaju one osobine koje jedinka prenese na svoje potomke. Prirodna selekcija tako predstavlja sito koje između slučajnih promjena propušta samo one koje donose prednost i koje se mogu prilagoditi, a eliminira slabije prilagođene. Na taj način slučaj stvara nered, a prirodna selekcija red; slučaj je besciljan, a prirodna selekcija usmjeruje.
Stoga su slučaj i nužnost primarne odrednice evolucije. No, upravo se kroz njih otkriva veličina Božjeg plana sa stvorenjem. Austrijski zoolog Rupert Riedl po tom pitanju kaže sljedeće: “Bog koji se samo kocka (sve prepušta slučaju), bio bi igrač; nijedan od njegovih proizvoda ne bi imao smisla. Bog koji se međutim nikada ne kocka (sve prepušta nužnosti) gradio bi stroj, i nijedan od njegovih proizvoda ne bi bio slobodan.” S teološkog aspekta, dakle, možemo reći da ne postoji samo slučaj i nužnost, već postoji i sloboda. Bog dopušta slučaj, ali ujedno i slijedi svoja pravila igre. I samo nam raspon između toga dvoga daje smisao i slobodu.
Božje stvaranje kroz sve svoje slojeve odražava ono što počinje kao slučaj, a završava kao nešto stvaralačko, kao sloboda. Ono što počinje kao nužnost završava kao zakon i red, kao smisao mogućeg razvoja. Smisao koji bi nam bio dan bez slobode bio bi jednako besmislen kao što ni sloboda bez smisla ne bi bila sloboda. Svijet nastao iz te strategije niti je čisti produkt slučaja, niti je unaprijed planiran. Čovjek nije ni besmislen, niti se prema njemu konkretnom težilo. Na taj način on slobodom evolucije nije izgubio smisao, niti je rastom zakona izgubio svoju slobodu.
Čini li dakle materija koja organizira samu sebe Boga suvišnim? Ovo je pitanje bespredmetno, jer Bog čije bi postojanje mogli dokazivati na temelju njegovog uplitanja u zakonitosti prirode bi jadni ''Bog - zakrpa''. Bog dakle ne intervenira u procesu evolucije kako to zamišljaju ateisti i kreacionisti. No, otklanjanje misticizma stvaranja ne znači otklanjanje stvoritelja i upravitelja svijeta. Božju egzistenciju na temelju znanstvenih nalaza ne možemo isključiti. Bog, naime, ne intervenira u svijet odozgo ili izvana kao nepokretni pokretač, već on djeluje kao dinamična zbilja iznutra u razvojnom procesu svijeta. Taj proces on omogućuje, prožima i dovršava. Ne djeluje dakle iznad procesa svijeta, nego u procesu svijeta: u, sa i među ljudima i stvarima. On sam je iskon, središte i cilj prirodnog procesa.
Bog ne djeluje samo na pojedinim osobito važnim točkama ili rupama prirodnog procesa, već djeluje kao stvaralačko i dovršiteljsko iskonsko uporište. On je upravitelj svijeta koji je imanentan svijetu, svijetu nadmoćan - sveprisutan i svemoćan - uz posvemašnje respektiranje prirodnih zakona kojima je iskon on sam. On sam je sveobuhvatni i sveprožimljući smisao-temelj prirodnih procesa, kojeg je dakako moguće prihvatiti samo vjerom.
No, zašto se Božje odabiranje izvršava kroz proces prirodne selekcije koji je u sebi surov i nehuman? Proces prirodne selekcije je inherentan prirodnom razvoju, te unatoč napretku koji donosi, on izaziva i tragične posljedice za jedinke koje nisu prilagođene zakonitostima tog procesa. Vrlo je slična situacija i s postojanjem konkurencije kao zakonitosti u ekonomiji, ali u modificiranom obliku i u drugim sferama društva. Zašto je dakle patnja sastavni dio Božjeg plana? Budući smo ovdje na polju teologije, a ne prirodoslovlja, odgovor možemo potražiti u Bibliji. Pavao u Poslanici Rimljanima 8, 18-23 poručuje kako ''robovanje pokvarljivosti'' koje svo stvorenje na svijetu trpi ipak nije posljednja riječ, već će biti preobraćeno u vječni život i ispunjenje čovjekovih težnji. Bog ne intervenira u svijetu (o čemu pišemo ovdje), ali nije daleko od nas, nije apatičan spram naših patnji, već nam je bliži nego mi sami sebi, solidaran je s nama, on je Bog supatnik. Iz tog je razloga ono što možda i najjače karakterizira kršćanstvo upravo duboka poruka o tome kako patnja nije besmislena. Primjer Isusove muke i smrti pokazuje kako čak i naizgled besmislen ljudski život i patnja mogu imati neki smisao. Taj smisao, nama samima skriven, primamo upravo u svjetlu Isusova života i patnje. Dakle, možemo zaključiti kako s Bogom patnja gubi značajke permanentnosti, ali i apsolutne negativnosti, te je zato možemo promatrati u novom svjetlu.
Iako ateist može legitimno zaključivati kako je čovjekovo postojanje rezultat slučaja ili lutrije, on ne može na temelju znanosti osporavati vjerniku da čovjekovo postojanje ujedno tumači rezultatom Božje volje. Naime, jedina sigurna teza koju nam prirodna znanost svojom metodom može podariti jest razjašnjenje da vrste nisu konstantne, već promjenjive, te da evolucijom nastaju jedne iz druge. Bog nije predmet spoznaje prirodnih znanosti, te se ne može prirodoznanstveno pitati o Božjem stvarateljskom djelokrugu. Stoga o pitanju ima li proces evolucije ikakve veze s Bogom, sa stvaranjem, tj. jesu li vrste stvorene, znanost ne može dati odgovor, budući to nisu prirodoslovna, već filozofska i teološka pitanja.
Ipak, religija ima veliku korist od evolucijske znanosti jer ona doprinosi boljem i dubljem shvaćanju materijalnog bitka i njegovog odnosa prema Stvoritelju. Teorija evolucije nam je omogućila da napustimo primitivno shvaćanje Boga kao nekog lutkara koji odozgo poteže konce onda kada nam se događaji čine presloženi. No, s druge strane, iako proces evolucije s prirodoslovnog stajališta više ne uključuje nekog stvoritelja i upravitelja, svakom se prirodoslovcu nameće egzistencijalno pitanje o iskonu, smislu i cilju cijelog procesa evolucije. Odluka je vjere prihvaća li prirodoslovac krajnju beznadnost, bezuporišnost i besmislenost ili pak iskonski temelj, iskonsko uporište i iskonski smisao nekog stvoritelja, upravitelja i dovršitelja evolucije.
Otkrićem evolucijskih načela, porijeklo života je prestalo biti tajanstveno mjesto na kojem bi se našao Bog prije nego drugdje. Ili čovjek u Boga vjeruje, ili ne vjeruje ni tu. Tajna života je na taj način pomaknuta nazad u tajnu materije. Bazično pitanje stoga postaje ono odakle potječe materija, kojoj je svojstveno da (uz pogodne uvjete) proizvede život. Ili, kako je to već izrazio Leibniz: ''Zašto je nešto, a ne ništa?'' Pitanje ''Kako je nešto, a ne ništa?'' predmet je spoznaje empirijske znanosti, no pitanje ''Zašto ili čemu je nešto, a ne ništa'' ostaje pitanje one temeljne odluke koju svaki čovjek donosi!
C/P
"Evolucija nije upitna i postoji jako puno dokaza koji je potvrđuju. Upitna je samo onima koji ju ne žele prihvatiti iz raznih razloga.
Drugo, čovjek po svim definicijama pripada životinjskom carstvu i je životinja. Zašto radiš razliku gdje je nema!"
Teorija evolucije ne osporava kršćansko učenje o stvaranju svijeta. Kršćani stoga ne moraju evoluciju negirati niti izmišljati nekakve teorije kreacionizma ili inteligentnog dizajna. S druge pak strane, neupućene osobe često smatraju kako je biblijska pripovijest o Adamu i Evi službeno kršćansko učenje u pogledu stvaranja. Međutim, kao što smo vidjeli ovdje, ta nam pripovijest uopće ne poručuje kako je nastao čovjek, već pripovijeda o onome što čovjek jest. Za razliku od toga, nauk evolucije pokušava spoznati i opisati biološke procese. No, evolucija ne može protumačiti podrijetlo ''projekta'' čovjek, njegovo nutarnje ishodište i njegovu vlastitu bit. Stoga ovdje stojimo pred dvama pitanjima koja se nadopunjuju, a ne pred pitanjima koja se isključuju.
Znanost nam danas neosporno dokazuje kako je čovjek nastao kroz proces evolucije iz životinjskog svijeta. Krajem razdoblja krede i početkom tercijara, prije otprilike 70-65 milijuna godina, Europa (tada povezana sa Sjevernom Amerikom) bila je prekrivena velikim šumama. U takvim uvjetima počinje uspon polumajmuna (prosimija), malih sisavaca prilagođenih na mračnija staništa. To su bile životinje slične današnjim lemurima, živahnih pokreta i tada bez velikih suparnika. Ti drevni primati su predački oblici svih primata, uključujući i suvremenog čovjeka. Što se pak tiče suvremenog čovjeka, prema fosilnim nalazima zaključujemo da se Homo sapiens postepeno razvijao iz Homo erectusa u razdoblju između prije 150.000 i 40.000 godina.
Proizlazi li iz tih nalaza kako čovjek nije više od obične životinje? Talijanski antropolog Fiorenzo Facchini u djelu ''Postanak čovjeka i kulturna evolucija'' odgovara: ''Ne možemo zanijekati transcendentalan značaj čovjeka u odnosu na druga živa bića, tj. njegovu sposobnost mišljenja, planiranja, izbora, zauzimanja stavova, koji nisu plod bioloških nužnosti. Pokušaji objašnjenja inteligencije i kulture na temelju čisto biološkog čimbenika više su plod ideološkog opredjeljenja negoli znanstveno ponašanje. Priznati čovjekovu transcendentnost u odnosu na životinjski svijet, priznati duhovnu djelatnost kao njegovo obilježje, nije nespojivo s teorijom evolucije.'' U tom smislu filozofija opisuje nastanak čovjeka kao ''ontološki skok''.
No, ako je u evoluciji sve plod slučaja i nužnosti, gdje tu ima mjesta za Stvoritelja? Ako u evolucijskom procesu prilikom kopiranja gena nastaju slučajne pogreške koje se kasnije kopiraju, te iz njih nastaju novi oblici, jesmo li zato svi mi plod slučajnih pogrešaka? Ako se u evoluciji događa opstanak samo najjačih, dok slabi bivaju pregaženi, kako to Bog može dopustiti?
Evolucija se odvija u dva koraka. Prvi je stvaranje genetičke varijabilnosti (raznolikosti) putem mutacija, rekombinacija i sl., što je uglavnom stvar slučaja. Ovi procesi omogućavaju da se potomci uvijek pomalo razlikuju od roditelja, te nakon više generacija razlika može biti relativno velika. Drugi korak je sređivanje nastale varijabilnosti posredstvom prirodne selekcije, tako da opstaju one osobine koje jedinka prenese na svoje potomke. Prirodna selekcija tako predstavlja sito koje između slučajnih promjena propušta samo one koje donose prednost i koje se mogu prilagoditi, a eliminira slabije prilagođene. Na taj način slučaj stvara nered, a prirodna selekcija red; slučaj je besciljan, a prirodna selekcija usmjeruje.
Stoga su slučaj i nužnost primarne odrednice evolucije. No, upravo se kroz njih otkriva veličina Božjeg plana sa stvorenjem. Austrijski zoolog Rupert Riedl po tom pitanju kaže sljedeće: “Bog koji se samo kocka (sve prepušta slučaju), bio bi igrač; nijedan od njegovih proizvoda ne bi imao smisla. Bog koji se međutim nikada ne kocka (sve prepušta nužnosti) gradio bi stroj, i nijedan od njegovih proizvoda ne bi bio slobodan.” S teološkog aspekta, dakle, možemo reći da ne postoji samo slučaj i nužnost, već postoji i sloboda. Bog dopušta slučaj, ali ujedno i slijedi svoja pravila igre. I samo nam raspon između toga dvoga daje smisao i slobodu.
Božje stvaranje kroz sve svoje slojeve odražava ono što počinje kao slučaj, a završava kao nešto stvaralačko, kao sloboda. Ono što počinje kao nužnost završava kao zakon i red, kao smisao mogućeg razvoja. Smisao koji bi nam bio dan bez slobode bio bi jednako besmislen kao što ni sloboda bez smisla ne bi bila sloboda. Svijet nastao iz te strategije niti je čisti produkt slučaja, niti je unaprijed planiran. Čovjek nije ni besmislen, niti se prema njemu konkretnom težilo. Na taj način on slobodom evolucije nije izgubio smisao, niti je rastom zakona izgubio svoju slobodu.
Čini li dakle materija koja organizira samu sebe Boga suvišnim? Ovo je pitanje bespredmetno, jer Bog čije bi postojanje mogli dokazivati na temelju njegovog uplitanja u zakonitosti prirode bi jadni ''Bog - zakrpa''. Bog dakle ne intervenira u procesu evolucije kako to zamišljaju ateisti i kreacionisti. No, otklanjanje misticizma stvaranja ne znači otklanjanje stvoritelja i upravitelja svijeta. Božju egzistenciju na temelju znanstvenih nalaza ne možemo isključiti. Bog, naime, ne intervenira u svijet odozgo ili izvana kao nepokretni pokretač, već on djeluje kao dinamična zbilja iznutra u razvojnom procesu svijeta. Taj proces on omogućuje, prožima i dovršava. Ne djeluje dakle iznad procesa svijeta, nego u procesu svijeta: u, sa i među ljudima i stvarima. On sam je iskon, središte i cilj prirodnog procesa.
Bog ne djeluje samo na pojedinim osobito važnim točkama ili rupama prirodnog procesa, već djeluje kao stvaralačko i dovršiteljsko iskonsko uporište. On je upravitelj svijeta koji je imanentan svijetu, svijetu nadmoćan - sveprisutan i svemoćan - uz posvemašnje respektiranje prirodnih zakona kojima je iskon on sam. On sam je sveobuhvatni i sveprožimljući smisao-temelj prirodnih procesa, kojeg je dakako moguće prihvatiti samo vjerom.
No, zašto se Božje odabiranje izvršava kroz proces prirodne selekcije koji je u sebi surov i nehuman? Proces prirodne selekcije je inherentan prirodnom razvoju, te unatoč napretku koji donosi, on izaziva i tragične posljedice za jedinke koje nisu prilagođene zakonitostima tog procesa. Vrlo je slična situacija i s postojanjem konkurencije kao zakonitosti u ekonomiji, ali u modificiranom obliku i u drugim sferama društva. Zašto je dakle patnja sastavni dio Božjeg plana? Budući smo ovdje na polju teologije, a ne prirodoslovlja, odgovor možemo potražiti u Bibliji. Pavao u Poslanici Rimljanima 8, 18-23 poručuje kako ''robovanje pokvarljivosti'' koje svo stvorenje na svijetu trpi ipak nije posljednja riječ, već će biti preobraćeno u vječni život i ispunjenje čovjekovih težnji. Bog ne intervenira u svijetu (o čemu pišemo ovdje), ali nije daleko od nas, nije apatičan spram naših patnji, već nam je bliži nego mi sami sebi, solidaran je s nama, on je Bog supatnik. Iz tog je razloga ono što možda i najjače karakterizira kršćanstvo upravo duboka poruka o tome kako patnja nije besmislena. Primjer Isusove muke i smrti pokazuje kako čak i naizgled besmislen ljudski život i patnja mogu imati neki smisao. Taj smisao, nama samima skriven, primamo upravo u svjetlu Isusova života i patnje. Dakle, možemo zaključiti kako s Bogom patnja gubi značajke permanentnosti, ali i apsolutne negativnosti, te je zato možemo promatrati u novom svjetlu.
Iako ateist može legitimno zaključivati kako je čovjekovo postojanje rezultat slučaja ili lutrije, on ne može na temelju znanosti osporavati vjerniku da čovjekovo postojanje ujedno tumači rezultatom Božje volje. Naime, jedina sigurna teza koju nam prirodna znanost svojom metodom može podariti jest razjašnjenje da vrste nisu konstantne, već promjenjive, te da evolucijom nastaju jedne iz druge. Bog nije predmet spoznaje prirodnih znanosti, te se ne može prirodoznanstveno pitati o Božjem stvarateljskom djelokrugu. Stoga o pitanju ima li proces evolucije ikakve veze s Bogom, sa stvaranjem, tj. jesu li vrste stvorene, znanost ne može dati odgovor, budući to nisu prirodoslovna, već filozofska i teološka pitanja.
Ipak, religija ima veliku korist od evolucijske znanosti jer ona doprinosi boljem i dubljem shvaćanju materijalnog bitka i njegovog odnosa prema Stvoritelju. Teorija evolucije nam je omogućila da napustimo primitivno shvaćanje Boga kao nekog lutkara koji odozgo poteže konce onda kada nam se događaji čine presloženi. No, s druge strane, iako proces evolucije s prirodoslovnog stajališta više ne uključuje nekog stvoritelja i upravitelja, svakom se prirodoslovcu nameće egzistencijalno pitanje o iskonu, smislu i cilju cijelog procesa evolucije. Odluka je vjere prihvaća li prirodoslovac krajnju beznadnost, bezuporišnost i besmislenost ili pak iskonski temelj, iskonsko uporište i iskonski smisao nekog stvoritelja, upravitelja i dovršitelja evolucije.
Otkrićem evolucijskih načela, porijeklo života je prestalo biti tajanstveno mjesto na kojem bi se našao Bog prije nego drugdje. Ili čovjek u Boga vjeruje, ili ne vjeruje ni tu. Tajna života je na taj način pomaknuta nazad u tajnu materije. Bazično pitanje stoga postaje ono odakle potječe materija, kojoj je svojstveno da (uz pogodne uvjete) proizvede život. Ili, kako je to već izrazio Leibniz: ''Zašto je nešto, a ne ništa?'' Pitanje ''Kako je nešto, a ne ništa?'' predmet je spoznaje empirijske znanosti, no pitanje ''Zašto ili čemu je nešto, a ne ništa'' ostaje pitanje one temeljne odluke koju svaki čovjek donosi!
C/P
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
Pa i danas treba dat otkaz onima koji na satovima biologije uče da je čovjeka bog stvorio. Očito da ne rade svoj posao dobro. I kakve veze ima spominjanje komunizma s ovime?palivatra je napisao/la:
>>O čemu pričamo?Suđenje učiteljima jer su teoriju evolucije učili?A da je netko od učitelja rekao u školi da je Bog stvorio čovjeka,,dok je bio Komunizam u JU...nebi bio osuđen?Izgubio bi posao!
Dosta ljudi ne može shvatiti da ateizam ne znači komunizam. komunizam je ideologija sama za sebe, a vjeru su protjerivali jer im je smetalo da narodu neki svećenik govori nešto što se partiji ne sviđa.
Ateizam nema veze s komunizmom. po toj logici bi mogli reći da su svi muslimani vatrogasci, jer eto poznaš neke vatrogasce koji su muslimani pa onda svi moraju bit takvi.
Znam i ja citirat Bibliju:palivatra je napisao/la: >>Znanost je bila napadana,nekad,nije joj se vjerovalo jer je tupila svašta!
A i crkva je bila,staromodna i prepotentna!I eto ti tenzija!
Gelilej je bio vjernik!To vama nevjernicima ništa ne znači,al je bitno da mu je crkva sudila!Kondom da,,,kažu Protestanti,ne,,kažu Katolici!
I sa i bez,,moguće je biti normalan čovjek,kvalitetno živjeti i biti sretan!Da Afrikanci malo moralnije žive,nebi ih kondom trebao spašavati!
>>PA NI UBICA NIJE UBICA,,IZBOROM!Kome se ubija iz gušta?
Pa da i njima kažemo"Ma niste vi krivi,ubij buraz ako ti dođe tako!"
Dobro,,nije isto ubica i "homica",al,,mi vjerujemo u Boga i vjerujemo Bogu!Ako On kaže da je nešto grijeh,onda je grijeh!I tu nema"Da ,,ali"!
Ili poštujte sve što piše ili kad imate toliko razuma da ova gore naređenja iz biblije ignorirate onda razmislite i o drugim stvarima.Exodus 35:2
For six days, work is to be done, but the seventh day shall be your holy day, a Sabbath of rest to the LORD. Whoever does any work on it must be put to death.
Deuteronomy 22:5
Women are not to wear men's clothing -- it's an "abomination unto the Lord."
1 Corinthians 14 14:34
Let your women keep silence in the churches: for it is not permitted unto them to speak; but they are commanded to be under obedience as also saith the law.
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
Mario
"Dosta ljudi ne može shvatiti da ateizam ne znači komunizam. komunizam je ideologija sama za sebe, a vjeru su protjerivali jer im je smetalo da narodu neki svećenik govori nešto što se partiji ne sviđa"
>>O čemu ti trkeljaš?
Ispada da su svi Komunisti,,sve Komunističke zemlje bile i protiv Vjere i Kršćanstva,,,slučajno?
"Dosta ljudi ne može shvatiti da ateizam ne znači komunizam. komunizam je ideologija sama za sebe, a vjeru su protjerivali jer im je smetalo da narodu neki svećenik govori nešto što se partiji ne sviđa"
>>O čemu ti trkeljaš?
Ispada da su svi Komunisti,,sve Komunističke zemlje bile i protiv Vjere i Kršćanstva,,,slučajno?
Re: Pitanja (i odgovori)u svezi vjerske tematike!
Mario,,ja sam Hrvat,,,ak nešto pišeš ,piši mi na mom jeziku!
Iako podosta znam Engleski,,nije mi bitan!
Imam svoj jezik ,,i Bibliju na Hrvatskom!
Iako podosta znam Engleski,,nije mi bitan!
Imam svoj jezik ,,i Bibliju na Hrvatskom!
Online
Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 2 gosta.